milorad dodik 1
BELGRADE, SERBIA - JUNE 18, 2020: Milorad Dodik, Serbian member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina, holds a meeting with Russia's Foreign Minister Sergei Lavrov at the Russian Embassy. Valery Sharifulin/TASS Photo via Newscom Newscom/PIXSELL
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 12, 2021 @ 14:20
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
FIXGEHALT

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je kako će se sredinom novembra održati još jedna u nizu sjednica NSRS-a na kojoj bi se trebalo razgovarati o povlačenju saglasnosti s učešća u radu određenih institucija na nivou BiH. Povlačenje saglasnosti ujedno bi značilo i stvaranje paralelnih entitetskih institucija koje bi, prema planovima SNSD kadrova, trebale predstavljati zamjenu za institucije Bosne i Hercegovine, koje obavljaju poslove iz nadležnosti pravosuđa, vojske, nadzora tržišta lijekova i brojnih drugih aktivnosti.

NER FIT

Dodik je tako najavio kako će se RS povući iz Uprave za indirektno oporezivanje, Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Nešto ranije, Narodna skupština RS-a donijela je odluku o formiranju (na odgođeno vrijeme) entitetske agencije za lijekove, što bi trebalo predstavljati najavu povlačenja iz Agencije za lijekove Bosne i Hercegovine.

Iako je Dodik govorio kako Narodna skupština RS-a ima pravo donijeti ove odluke te da su one u skladu sa zakonom, čini se kako papiri, zakoni, ali i ustav kažu nešto drugačije.

Kada je riječ o Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine, koji se ujedno tiče i Oružanih snaga BiH, nekoliko članova zakona jasno govori o radu, organizaciji i uspostavljanju vojske na državnom nivou.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Između ostalog, navodi se kako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, institucija čiji rad kadrovi SNSD-a bojkotuju, posjeduje određene nadležnosti kada je riječ o upravljanju i organizaciji Oružanih snaga.

“Parlamentarna skupština nadležna je za donošenje zakona koji se odnose na organizaciju, finansiranje, popunjavanje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine”, navodi se u Članu 10. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine.

Član 10. Zakona o odbrani BiH
Član 10. Zakona o odbrani BiH

Samim tim, pravno gledano, ali i u teoriji, izmjena organizacije Oružanih snaga jeste moguća, ali o njenoj organizaciji i eventualnim izmjenama isključivo može odlučivati Parlamentarna skupština BiH, a ni u jednom slučaju entitetski parlamenti kao što su Parlament FBiH i NSRS.

Struktura i veličina Oružanih snaga, što je također dio zakona u koji se može intervenisati, također ovise o državi, tačnije o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, čije su nadležnosti propisane Članom 12. Zakona o odbrani BiH.

Član 12. Zakona o odbrani
Član 12. Zakona o odbrani

Ono što je također interesantno, a tiče se pravnih propisa vezanih za rad Oružanih snaga jeste i Član 82. Zakona o odbrani BiH, koji jasno naglašava da se svi entitetski zakoni stavljaju van snage donošenjem Zakona o odbrani BiH.

“Entitetski i podzakonski akti koji zadiru u pitanja iz oblasti odbrane uskladit će se s odredbama ovog zakona. U slučaju da je bilo koji entitetski zakon u suprotnosti s odredbama ovog zakona, odredbe ovog zakona imaju prednost, a nedosljedne odredbe entitetskog zakona neće biti pravosnažne ni važeće”, navodi se.

Ustav RS-a i nadležnosti države

Osim što su Dodikove aktivnosti nelegalne i nevažeće s aspekta zakona, one krše i Ustav Republike Srpske.

U dijelu Ustava koji propisuje prava i dužnosti Republike Srpske, jasno se navodi kako RS uređuje i osigurava mjere iz svoje nadležnost za slučaj ratnog i vanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za slučaj vanrednog stanja koje proglase institucije RS-a.

Prava i nadležnosti RS-a kroz Ustav Republike Srpske
Prava i nadležnosti RS-a kroz Ustav Republike Srpske

Ipak, s obzirom na to da postoje i dalje brojne nadležnosti koje se tiču Bosne i Hercegovine, Ustav RS-a je u tom pogledu jasan.

“Odredbe tačke 3. ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se.

Slična stvar je i s nadležnostima Narodne skupštine RS-a, koja je također nadležna za sve mjere koje se ne tiču nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, a to Oružane snage, Uprava za indirektno oporezivanje i brojne druge nedvosmisleno jesu.

Ulazak u ilegalnu zonu i nasilje

Sve odluke koje se tiču nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine jasno pokazuju kako i pored brojnih nedostakaka država posjeduje mehanizme ugrađene u ustave, kao i u zakone koji s pravnog dijela apsolutno mogu zaštititi sve nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Ujedno, zaštita nadležnosti Bosne i Hercegovine podrazumijeva i da svaki pokušaj mijenjanja ili vraćanja određenih nadležnosti kroz institucije koje nisu Predsjedništvo ili Parlament BiH, predstavljaju ulazak u “sivu zonu” i “pravno nasilje” koje isključivo vodi ka potpunoj izolaciji.

Uprkos izjavama kojima se poriču amandmani na ustav, koje su u prošlosti donosili visoki predstavnici, Ustav Republike Srpske jasno navodi kako će se Ustavna komisija RS-a pridržavati principa sadržanih u dokumentu koji predstavlja ustav entiteta.

Završne odredbe Ustava RS-a
Završne odredbe Ustava RS-a

Ukoliko postoji nezadovoljstvo određenim odlukama ili načinom uređenja institucija na nivou Bosne i Hercegovine, put njihovog mijenjanja je jasan i precizan i tiče se isključivo učešća i donošenja zakona na nivou Parlamenta Bosne i Hercegovine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

To je ujedno zaključio i savjetnik predsjednika NSRS-a Radomir Nešković, koji je 2017. godine u pravnoj analizi istakao kako je prijenos nadležnosti moguć, ali samo na jedan način.

Prva mogućnost povrata nadležnosti je da Republika Srpska s Federacijom BiH postigne dogovor da se određene prenesene nadležnosti vrate entitetima i da to zatraže od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Druga mogućnost je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na osnovu svoje koordinirajuće ustavne uloge pokrene inicijativu kod Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH da se određene nadležnosti vrate entitetima.

Treća mogućnost je da na inicijativu zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarna skupština BiH izmijeni zakone i vrati entitetima prenesene nadležnosti. I četvrta mogućnost je da na inicijativu delegata u Domu naroda Parlamentarna skupština izmijeni zakone i vrati entitetske nadležnosti.

“Bez saglasnosti Federacije BiH i institucija na nivou BiH, Republika Srpska nema kapacitet da sama vrati prenesene nadležnosti na ustavan način. Jednostrani povrat nadležnosti bio bi neustavan i Republika Srpska bi snosila međunarodne sankcije za kršenje Dejtonskog sporazuma. Model prema kojem bi Republika Srpska na svojoj teritoriji poništila zakone iz sfere prenesenih nadležnosti također bi se tumačio kao kršenje Dejtonskog sporazuma”, tvrdi Nešković u pravnoj analizi iz 2017. godine.

LIDER