DVA BH. GRADA LEŽE NA BOGATSTVU: Budućnost bi mogla biti svijetla ako politika ne uništi planove

DVA BH. GRADA LEŽE NA BOGATSTVU: Budućnost bi mogla biti svijetla ako politika ne uništi planove

Kao munja sijevnula je vijest kroz medije prije nekoliko godina dolaskom stranog investitora koji želi u Bosni i Hercegovini „kopati zlato“, o čemu su mještani godinama govorili ali nikada nije bilo konkretne akcije od strane države.

Volimo često govoriti da smo zemlja bogata priodnim bogatstvima koja nas mogu učiniti neovisnim u snažnom procesu globalizacije kojem se teško ili nikako mogu oduprijeti male države kao što je Bosna i Hercegovina. Glasni smo pri pomenu na domaće proizvode ali kupujemo vodu iz susjedstva, takvo licemjerstvo čini se vlada u svim segmentima društva.

DOLAZAK EASTER MININGA U VAREŠ

Konačno je došao i taj dan. Skoro da ne postoji osoba u Bosni i Hercegovini koja 2017. godine nije čula za informaciju koja je tresla državu o tome kako britanska kompanija Adriatic Metals, odnosno bh. podružnica Easter Mining, vrši iskopavanja na području općine Vareš u potrazi za plemenitim metalima. Puls javnosti ponovo se osjetio, starije generacije sa sjećanjem na fabrike iz bivše države posebno su hvalili najave o iskopavanjima dok su mladi razmišljali o prilici za zapošljavanje.

Paul Cronin, bivši bankar i generalni direktor Adriatic Metals, osnovao je kompaniju nakon prethodne kupovine kompanije koja je posjedovala dozvolu za istraživanje na području općine Vareš.

Paul Cronin, direktor kompanije Adriatic Metals

Prvu i proširenu koncesiju, ukupne površine od preko 800 hektara, ova kompanija je u BiH platila svega milion KM, uz također veoma nisku kontinuiranu koncesionu naknadu u iznosu od 1.5KM po toni rovne rude.

Uspjeh Easter Mininga počeo je po prvom dijamantskom bušenju 1.458 metara sa osam bušotina 2017. godine na projektu Rupice, koja je potvrdila historijske rezultate i prevladavanje plemenitih metala nad osnovnim metalima.

Bušenje u Varešu / Arhiv
  • Kada sam otišao u BiH da procijenim ove projekte, pregledao sam materijal koji niko ranije nije pregledao, koji je potom digitaliziran i unijet u naš softverski model – ispričao je Cronin ranije za Financial Times.

Ova kompanija 2023. godine planira početi rad u podzemnom rudniku a nakon toga očekuju povrat uložene investicije u roku od manje od godinu dana.

Ono što ohrabruje jeste da će zaradu ponovo usmjeriti u dodatna istraživanja na području Vareša.

  • Željeli bismo imati neke od metala koji se koriste u proizvodnji baterija. Sigurno nikl, ali i kobalt. Također, željeli bismo i neke dragocjene metale. Srebro ima ulogu u procesu dekarbonizacije, naročito jer se koristi u proizvodnji solarnih panela – kazao je Cronin.

PRILIKA ZA GRAD UGLJA I CEMENTA

Općina Kakanj je poznata uglavnom po tri najveća privredna giganta: Termoelektrani Kakanj, najboljem cementu koji se proizvodi u Tvornici cementa Kakanj te Rudniku mrkog uglja Kakanj.

Termoelektrana Kakanj / Arhiv

Cijelo stanovništvo je bilo okrenuto prema ovim gigantima, kako kod zapošljavanja tako i u pogledu društvene odgovornosti. Međutim, niko nije slutio da ova općina „leži“ na rudama za kojim vapi cijela planeta.

Ministarstvu za privredu Zeničko-dobojskog kantona u martu prošle godine obratila se kompanija Easter Mining d.o.o. sa zahtjevom za proširenje koncesionog prostora za istraživanje i eksploataciju olova, cinka i barita sa pratećim plemenitim metalima na ležištima Borovica Zapad, Rupice Istok, Smreka, Droškovac, Veovača Istok i Brana Jalovište (Bukovača) na području općine Vareš.

Uvidom u dokumentaciju Ministarstvo privrede ZDK je zatražilo dopunu podneska, te su u maju prošle godine dobili Studiju i geodetske elaborate po zahtjevu za dopunu podneska u kojim je dio površine nalazio se u općini Kakanj. Zbog svega navedenog Easter Mining je osim zahtjeva za dodjelu koncesije na području općine Vareš gdje su do sada vršena bušenja morao podnijeti zahtjev i Općini Kakanj.

U dopunjenom zahtjevu se traži koncesija za istraživanje i eksploataciju olova, cinka i barita sa pratećim plemenitim metalima na ležištu Lipnica, što pripada općini Kakanj. Međutim, zbog kompleksnosti postupka dodjele  koncesije za istraživanje i eksploataciju i važeće propise potrebna je saglasnost Općinskog vijeća.

Prema informacijama iz Stručne službe za poslove općinskog vijeća Kakanj saznajemo da je zahtjev Easter Mining d.o.o. za izdavanje saglasnosti Općinskog vijeća za dodjelu koncesije već stigao i isti je proslijeđen općinskom načelniku i Službi za privredu, ubanizam i zaštitu okoline na razmatranje i mišljenje uzimajući u obzir okolnosti navedene u dopisu.

OPSTRUKCIJE OPOZICIJE

Kako saznaje Hayat.ba, nadležne službe su zbog cijelog slučaja angažirale stručnjake iz Sarajeva kako bi procijenili da li radovi Easter Mininga mogu imati negativne posljedice, posebno na izvorište ‘Bukovica’. No, iako riječ struke još uvijek nije ugledala svjetlo dana određeni broj vijećnika paušalno unaprijed je ovaj projekat osudio na propast, smatrajući da Easter Mining ne treba dobiti saglasnost.

Općinsko vijeće Kakanj

Ukoliko završna riječ struke bude pozitivna, pitanje je da li će opozicione strukture uništiti priliku ove općine za nova radna mjesta, koja će oživjeti područje naselja Lipnica, ali i nove prihode na računu Zeničko-dobojskog kantona što bi znatno smanjilo odlazak mladih iz Kaknja i cijelog kantona. Ostaje da se vidi da će predizborna kampanja biti važnija od interesa naroda?!

VAREŠ I KAKANJ U BUDUĆNOSTI

U intervjuu za Financial Times direktor Adriatic Metalsa je kazao kako su u Bosni i Hercegovini u potrazi za metalima koji se koriste u proizvodnji baterija kao i srebra koje ima ulogu u procesu dekarbonizacije, naročito jer se koristi u proizvodnji solarnih panela.

Pixabay

Ukoliko se planovi ove kompanije uspješno realizuju, iako preuranjeno, možemo slobodno reći kako će se rudama iz Kaknja i Vareša izrađivati baterije za električne automobile širom svijeta ili proizvodnji solarnih panela koji su sve popularniji zbog ekološke opravdanosti.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE