Fadil Novalić: Minimalne plate moraju rasti 

Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govorio je za Oslobođenje i O kanal o poskupljenjima, robnim rezervama, penzijama, poljoprivredi…

MNOGO JE DRUŠTVENIH I EKONOMSKIH PROBLEMA, POTROŠAČKA KORPA IZNOSI SKORO 2.500 KM, CIJENE ENERGENATA ENORMNO RASTU. IMA LI VLADA RJEŠENJE?

– Da, svakako ima. Svaka vlada mora imati, unutar svojih mogućnosti, ekonomske mjere. Mi smo pošli od toga kakav je prosjek našeg stanovništva, želeći da maksimalno zaštitimo građane. U tom smislu smo i formatirali svoje ekonomske mjere. Mi nemamo mogućnost štampanja novca, što neke države rade. Nemamo ni mogućnost uticaja na ono što se ne proizvodi kod nas ili se ne crpi kod nas, ali svejedno moramo donositi one mjere kako bismo olakšali ljudima život, koji je sada zaista ugrožen. Ne treba zaboraviti da je ovo globalni trend jer je to posljedica Covid-19 i rata u Ukrajini.

OGRANIČENE CIJENE

Prvo, to je i dalje ograničenje cijena za 540 prehrambenih proizvoda, ograničenje marži. Drugo je da smo ograničili marže na naftu i moram priznati da još i iz Srbije i iz Hrvatske dolaze kod nas i kupuju naftu. To je imalo uticaja da imamo skupu, za naše stanovništvo i preskupu naftu i naftne derivate, ali je to još uvijek povoljnije. Mi smo išli da podupiremo kroz budžet one kategorije koje su najslabije, to su penzioneri, njima smo digli penzije za 11 posto. To je nedovoljno, ja se slažem, ali to je 250 do 300 miliona KM i to populaciji koja je najugroženija, potom borcima kojih je 120.000, njima je plus 50 miliona KM. Unutar toga smo uveli ovaj Zakon o potpori porodicama sa djecom, 85 do 90 hiljada djece vrlo brzo će početi uživati prava koja iznose na godišnjem nivou 110 miliona KM, tu je i potpora djeci sa posebnim potrebama. S druge strane, ubacili smo u poljoprivredu znatno više novca koji također dolazi do, na određeni način, ugroženog poljoprivrednog stanovništva. To je sad 106 miliona, mnogo više nego što je bilo prije. Robne rezerve smo udesetostručili, pa 20 miliona tu itd. Pokušali smo ubaciti novac i povećati prava, povećali smo plate i policije i raznih službenika, da to bude na određeni način sanacija tog velikog povećanja cijena. Vjerovatno nedovoljno.

PORED INFLACIJE, STANOVNIŠTVO DONEKLE BRINE I NESTAŠICA. KAKVO JE STANJE SA ROBNIM REZERVAMA? NE SAMO OSNOVNIH ŽIVOTNIH NAMIRNICA NEGO I GORIVA I DRUGIH ENERGENATA?

– Sjećate li se korone kada je došla, imali smo nestašicu hljeba i nekih drugih prehrambenih proizvoda.

Učinili smo maksimalno što smo mogli za penzioni fond, ne možemo više zato što ćemo ga destabilizirati

Tada smo 15 hiljada tona, interventno, na poticaj Vlade i pregovore Vlade sa Srbijom, uvezli, više nego što inače uvozimo i nismo ostali gladni. Ovaj put smo pozvali građane da ne stvaraju vještačke stokove – ne kupuju brašno u prekomjernoj količini, ulje, to znači da neće biti onda za sve. Građani su se odazvali i vjerujte nikada nam nije nestalo ni ulja ni brašna ni margarina, ničega što predstavlja esencijalnu listu prehrambenih proizvoda. Pri tome, moramo se pohvaliti da mlijeka nikad nije ni nestalo, niti je čak značajno poskupjelo, a neki proizvođači nisu nikako digli cijene, jer ga proizvodimo dovoljno. Doda li se struja koje također proizvodimo dovoljno, e to pokazuje put gdje trebamo biti, kakvu politiku trebamo voditi u budućnosti. Trebamo ići prema onim proizvodima koji se uvoze i koji su u krizama teško dostupni, a znače život stanovništvu, znače hranu i energiju.

RASTU NASTOJANJA SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA BIH ZA DONOŠENJE ZAKONA O MINIMALNOJ PLATI OD HILJADU MARAKA. SINDIKALISTI SMATRAJU DA NE POSTOJE NIKAKVE ZAKONSKE ILI DRUGE PREPREKE. ŠTA KAŽE VLADA I KAKVE SU ŠANSE DA SE TAJ ZAKON KONAČNO DONESE?

– Šanse postoje, ja ne želim sad licitirati 1.000 ili 700 KM, ako bismo digli na 1.000 KM, sigurno bismo izgubili 50 hiljada radnih mjesta. Ali minimalna plata mora rasti, bilo kroz zakon ili kako god. Tu imamo konsenzus i mi i Parlament i sindikat i poslodavci, ali kako?! Nema problema oko povećanja minimalne plate, samo se radi o tome da to mora ići uz zakone o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, gdje smo mi predvidjeli da se smanje obaveze. Tako da plata sa sadašnjih 543 naraste na 750 KM, koliko god se već dogovorili, da obaveze prema državi ne budu veće, nego ako može i manje. Mi ne želimo iz privrede uzimati novac koji možda pripada radnicima.

BUDŽET FEDERACIJE ZA OVU GODINU JE 5,6 MILIJARDI KM. ŠTA ON KONKRETNO ZNAČI ZA EKONOMSKU STABILNOST FEDERACIJE BIH I ŠTA DONOSI GRAĐANIMA KADA JE U PITANJU NJIHOV ŽIVOTNI STANDARD? NA KOJI NAČIN OSTVARUJETE DIREKTNA DAVANJA GRAĐANIMA?

– To je najveći budžet u historiji Federacije BiH, posljedica je ekonomskog rasta, a ne rasta cijena, on je posljedica realnog rasta u društvu. Proizveli smo više robe i usluga za 7,5 posto. Sve smo to pretočili u prava građana.

RADOVI NA KORIDORU 5C

Ove godine imamo 800 miliona novih korisnika, koje nismo imali, djeca npr, pa autoceste koje gradimo iz budžeta, a ne od akciza. Ima tu i transfera nižim nivoima vlasti, 239 miliona KM. Sve to dolazi do građana.

DIJELOVI FEDERACIJE SU POSTALI GRADILIŠTA. RADI SE NA KORIDORU 5C, NAROČITO NA JUGU. MOŽEMO LI OČEKIVATI JOŠ KILOMETARA AUTOPUTA I BOLJEG POVEZIVANJA GRADOVA I LJUDI? NAPRIMJER, ŠTA JE SA INFRASTRUKTUROM PREMA TUZLI, DIONICI KOJA JE ŽILA KUCAVICA ZA PREVOZ ROBE I LJUDI?

– Znatno veće gradilište je na sjeveru, zenička obilaznica košta mnogo, to su nevjerovatne arhitektonske kreacije, a ove godine se počinje graditi još za 340 miliona eura, dionica od Žepča do Tešnja. Na jugu se spremamo za tunel Prenj, rekli smo haj’mo završiti pitanje koridora 5c, doveli smo do toga da umjesto 200 miliona godišnje investiramo 500, a to se primijeti. Do jeseni ili do kraja godine ćemo za sve dionice obezbijediti novac. Znači 38 km je izgrađeno, 30 km se gradi, 76 km je ugovoreno i imamo još dvije dionice da ih ugovorimo, a što ćemo uraditi za par mjeseci. Onda se koridor 5c završava od 2028. do 2030, ali mi više nemamo aktivnosti poslije ove godine na tom koridoru, selimo se na periferiju.

Oslobođenje