Inflacija radi posao umjesto vlasti, budžete puni PDV, koga briga koliki je ekonomski rast

Inflacija radi posao umjesto vlasti, budžete puni PDV, koga briga koliki je ekonomski rast

Vlast u Bosni i Hercegovini, bilo da se radi o entitetskom ili kantonalnom nivou, često se hvali rekordnim budžetima.  

Međutim, da li se radi o značajnom ekonomskom rastu BiH ili je svoj posao u punjenju budžeta uradila inflacija? U ekonomski jakim zapadnim zemljama poput Francuske i Njemačke do povećanja plaća u javnom sektoru dolazi od novca prikupljenog porezima, a sve zbog inflacije.

Ekonomisti to nazivaju strukturnom inflacijom i u tom slučaju država više ne može živjeti bez inflacije. Tvrde kako visoka stopa inflacije “hrani” budžet kroz porez za dodatnu vrijednost (PDV).

Muris Čičić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH i ugledni ekonomski stručnjak, objašnjava za Faktor kako stoje stvari s inflacijom.

– Poželjna je inflacija od nula do dva posto. Čak i jake ekonomske države drže je na tom postotku, jer je ona stimulativna. Druga je priča kada inflacija iznosi pet i više posto. Pošto mi imamo nestabilne vlade, samim tim nemamo stabilan sistem da bi se i pričalo o ovome.

U BiH su se vlade ulijenile, računaju da će im zbog inflacije i konstantnog povećanja priliva novca kroz PDV svaka naredna godina biti bolja, rekordna, ne vodeći računa o kakvom se ekonomskom rastu radi – kaže Čičić.

Dodaje da i u slučaju minimalne godišnje inflacije cijene konstantno rastu.

– To je neminovno. Recimo, neka je godišnja inflacija dva posto, za četiri godine to je već značajna podloga za rast cijena – ističe Čičić.

Prema srednjoročnoj projekciji makroekonomskog modela u BiH iz novembra, očekivani rast realnog BDP-a u 2023. godini iznosi 1,6 posto, što je veoma usklađeno sa sadašnjim rezultatima modela za brze procjene trenutne ekonomske aktivnosti, saopćili su nedavno iz Centralne banke BiH.

– Nešto niža trenutno procijenjena stopa ukupne inflacije za 2023. godinu (6,1 posto), u odnosu na objavljene sa jesenjim krugom srednjoročnih makroekonomskih projekcija (6,3 posto), u znatnoj mjeri je posljedica nastavka trenda neočekivano brzog usporavanja inflacije u odnosu na prethodne mjesece – naglasili su iz CBBiH.

Svjetska banka procjenjuje da će se ekonomski rast BiH povećati za 2,8 posto u 2024. godini, ali je je upitno hoće li o tome ozbiljno razmišljati vladajuće političke garniture.

Faktor

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE