Kako je Federacija BiH odgovorila na ekonomsku krizu: U ovim sektorima je najveći pad

U izvještaju Vlade Federacije BiH koji je dostavljen Federalnom parlamentu napravljena je analiza utjecaja pandemije koronavirusa na privredni sektor ovog bh. entiteta. U njemu je evidentno da je privreda i ekonomija na koljenima, a evidentno je da je najteža situacija u sektoru hotelijerstva, umjetnosti, zabave i rekreacije. Također analizirano je i u kojim mjesecima je najviše radnika ostalo bez posla, u kojim sektorima.

U periodu prije pojave koronavirusa u Federaciji BiH, sa stanjem na posljednji dan januara i februara 2020. godine, ukupan broj zaposlenih u ovom bh. entitetu se nije bitnije mijenjao. Na kraju februara, ukupan broj zaposlenih je smanjen za 0,03% (ili 160 radnika) u odnosu na januar.

Blagi efekti epidemije koronavirusa na broj zaposlenih u FBiH vidljivi su na podacima za mart mjesec 2020. godine kada je zabilježeno smanjenje za 0,7% ili za 3.555 radnika u odnosu na februar ove godine.

Pravi negativni efekti vidljivi su tek u aprilu jer je na dan 30.04.2020. broj zaposlenih u FBiH smanjen za čak 18.606 ili 3,52% u odnosu na mart ove godine, dok je u mjesecu maju došlo do povećanja zaposlenih u odnosu na april za 3.010 ili 0,6%.

Nakon početnog najvećeg pada broja uposlenih u mjesecu martu u području hotelijerstva i ugostiteljstva u iznosu od 1.895 radnika (relativan pad 7,87 %) i područja umjetnosti, zabave i rekreacije za 1.008 radnika (za 10,45 %), u domenu pravnih lica, najveće kumulativno smanjenje broja zaposlenih u aprilu i maju (nominalno), zabilježeno je u područjima trgovine (4.357), prerađivačke industrije (3.771), umjetnosti, zabave, rekreacije (3.868) i hotelijerstva i ugostiteljstva (3.358)

Najveći relativni pad zaposlenih (april/mart 2020.), zabilježen je u područjima:

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 23,60%), Umjetnost, zabava i rekreacija (za 22,30%), Poslovanje nekretninama (za 7 %) i Trgovina (za 5,1%), dok je indeks pada zaposlenih za period (maj/april 2020) najveći u područjima Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,988) i Stručne, naučne i tehničke djelatnosti (0,991).

U izvještaju se navodi kako je lako uočiti da je u mjesecu maju u pojedinim područjima djelatnosti zaustavljen negativan trend sa aspekta broja uposlenih, odnosno da je sumarno gledajući došlo do povećanja uposlenih u odnosu na mjesec april.

U domenu samostalnih poduzetnika (fizičkih lica), najveće kumulativno smanjenje broja zaposlenih u aprilu i maju (nominalno), zabilježeno je u područjima: Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (814), Trgovina (358), Prerađivačka industrija (303) i Ostale uslužne djelatnosti (105)

Najveći relativni pad zaposlenih (april/mart 2020.), zabilježen je u područjima:Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 14,60 %), Obrazovanje (za 7,6 %), dok je indeks pada zaposlenih za period (maj/aprili 2020) najveći u područjima Stručne, naučne i tehničke djelatnosti (0,988) i Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja(0,989).

U periodu od januara do maja 2020. godine, zabilježen je pad registrovanog prometa kod pravnih lica u Federaciji BiH.

U martu 2020. godine zabilježen je pad ukupnog registrovanog prometa pravnih lica u FBiH za 1 posto u odnosu na februar ove godine. U aprilu 2020. godine zabilježen je značajan pad i to za 22% u odnosu na mart ove godine, dok je u maju došlo do povećanja prometa za 6% u odnosu na april 2020. godine.

Posmatrano po područjima djelatnosti, u aprilu je zabilježen pad prometa u svim područjima djelatnosti, izuzev u području finansijske djelatnosti i osiguranje, dok je u maju više od pola područja djelatnosti iskazalo pozitivan trend sa aspekta ostvarenog prometa u u odnosu na mjesec april.

Najveći relativni pad prometa pravnih lica (april/mart 2020.) zabilježen je u područjima:

Umjetnost, zabava i rekreacija (za 95,73%), Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 77,13%), Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom (za 56,21%) i Poslovanje nekretninama (za 53,56%).

Najveći kumulativni pad prometa za period april-maj 2020. godine je u područjima:

Trgovina (276.236.249,5 KM), Prerađivačka industrija (170.167.298,2 KM), prijevoz i skladištenje (39.781.076,7 KM) i Umjetnost, zabava i rekreacija (35.298.059,5 KM).

I kod fizičkih lica – samostalnih poduzetnika, registrirani promet bilježi značajno smanjenje u martu i aprilu 2020. godine. U martu je zabilježen pad prometa za 12% u odnosu na februar, dok je u aprilu zabilježeno smanjenje prometa za čak 30,08 % u odnosu na mart. U maju je došlo do povećanja prometa za 18,30 % u odnosu na april 2020. godine.

U odnosu na pravna lica, kod samostalnih poduzetnika u aprilu smanjenje registriranog prometa je još izraženije i zabilježeno je u svim područjima djelatnosti, dok u maju više od pola područja djelatnosti karakteriše pozitivan trend poslovanja u odnosu na april.

Najveći relativni pad prometa samostalnih privrednika (april 2020/mart 2020) zabilježen je u područjima: Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 87,50%), Umjetnost, zabava i rekreacija (za 85,00%), Zdravstvo (za 80,00%), Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (74,60) i Ostale uslužne djelatnosti (za 74,50%)

Za period maj 2020/april 2020 najveći pad u područjima: Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i Klimatizacija (70,60%) i Informacije i komunikacije (42,80%).

Najveći kumulativni pad prometa za period april-maj 2020. godine je u područjima Trgovina (4.459.460,10 KM), Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (3.725.401,00 KM) i Prerađivačka industrija (2.954.556,70 KM).

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE