Kako su “egzotični” stilovi života i moderne “skin care rutine” povećale broj kožnih oboljenja u BiH

Kako su “egzotični” stilovi života i moderne “skin care rutine” povećale broj kožnih oboljenja u BiH

Društvene mreže preplavljene su savjetima kako njegovati svoju kožu i na neki način usporiti starenje, a neprovjerene “skin care rutine” često se nalaze na meti kritika medicinskih stručnjaka. Da upotreba naizgled “zdravih” kozmetičkih proizvoda može biti pogubna po kožu vidljivo je i kroz povećanje broja oboljelih od raznih kožnih oboljenja u Bosni i Hercegovini.

Savremeni stilovi života, slijepo praćenje trendova sa društvenih mreža, neadekvatna ishrana koja nije prilagođena našem podneblju, prekomjerno zagađen zrak te loša higijena sna – samo su neki od glavnih razloga koji su doveli do pojave sve većeg broja oboljelih od raznih kožnih oboljenja u našoj zemlji.

To je prisutno i u Klinici za kožne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, iz koje ističu da pored najzastupljenijih autoimunih oboljenja hroničnog tipa, najprije psorijaze te alergijskih stanja koja se manifestuju kožnim, odnosno inhalatornim tegobema i raznih hroničnih promjenama poput ulkusa, bilježe i ostale dijagnoze čiji su uzročnici loše prakse i odnosi prema najvećem ljudskom organu. Posebno zabrinjavajući je i porast dijagnoza melanoma kože.

“Savremeni i ubrzani način života ima veliki utjecaj na normalno funkcioniranje čovjekovog cjelokupnog organizma, a samim tim i kože. Nažalost, danas smo pod velikim utjecajem fizičkih i hemijskih stresogenih faktora. S druge strane, uvijek moramo imati na umu da veliki broj nas ima određenu genetsku predispoziciju za razvoj kožnih oboljenja, tako da kod takvih pacijenata ne mora ‘mnogo’ toga desiti, kako bi se razbuktala određena stanja”, kaže za Klix.ba načelnica Klinike za kožne bolesti Senada Resić – Džananović.

Kako napraviti adekvatan balans?

Pored stresa koji predstavlja najčešći i najveći okidač za promjene na koži, naša sagovornica još navodi pušenje, zagađenje zraka, kao i stil i način ishrane te generalno poremećenu higijenu spavanja koju većina stanovništva ima. Kako kaže, tu bh. stanovništvo organizam stresira tokom noći te se on ne uspije oporaviti u vremenu neophodne regeneracije. Shodno svemu, postavlja se prirodno pitanje kako napraviti adekvatan balans?

“Svi smo pod velikim utjecajem društvenih mreža i svega onoga što se plasira na njima, a posebno mlađe generacije koje većinu svoga vremena provode upravo tamo. Tu se plasira lažna slika o svemu pa i o samom zdravlju. Tamo je veliki broj članaka i uputa koje se danas prezentiraju kao zdrav model ponašanja, odnosno svakodnevnog funkcioniranja, a ustvari dovodi do suprotnog – novog trošenja, promjena i pogoršanja zdravstvenog stanja”, upozorava Resić – Džananović, inače specijalistica dermatovenerologije.

Foto: A. K./Klix.ba

Foto: A. K./Klix.ba

Mišljenja je da bismo se trebali vratiti na uslovno rečeno “fabričke postavke”, minimizirajući utjecaj svega onoga što nas okružuje, shvativši da sve zdrave navike i načine i modalitete života imamo usađene od ranije te da ne trebamo trčati za svime što nam se plasira i reklamira kao nešto dobro, bez prethodne promjene.

“Kada je riječ o načinu i stilu ishrane, ono treba biti nešto što je bazno, odnosno da se držimo našeg podneblja i naših namirnica, izbjegavajući egzitočno voće i povrće. Na kraju krajeva trebamo izbjegavati ‘egzotičnu vrstu ponašanja’ te naučiti praviti granicu da ne pretjerujemo ni u čemu. U svemu je bina mjera jer sve u jednom trenutku može biti lijek, dok je u drugom otrov”, dodaje Resić – Džananović.

“Bježanje od starosti” i zabrinjavajuća pojava melanoma kože

S 21. vijekom su došli i neki novi trendovi, među kojima su razne metode pomoću kojih želimo “pobjeći od starosti”. Tu između ostalog imamo masovnu upotrebu botoksa, dermalnih filera, laserskih tretmana i slično. Osim lica pacijenti ne štede ni ostale dijelove tijela, a sve to može biti pogubno po zdravlje kože.

“Po današnjem trendu imamo sve češću opravdanu, ali i neopravdanu upotrebu botoksa i filera. Problem je nažalost što se ta dobna granica kod ljudi izuzetno pomjerila te je postalo sveobuhvatno, bez ikakvog kriterija, indikacije te u većini slučajeva nadzora stručne osobe. Danas imamo veliki problem jer se apliciranjem svih tih preparata bave osobe koje nisu licencirane. Nije dovoljno da odete na jedan kurs kako biste postali certificirani ljekar za estetsku medicinu jer vi morate dosta toga poznavati, poput fizionomije i anatomije konkretno lica. Sami tim ste u velikom riziku da napravite ozbiljan problem”, naglašava Resić – Džananović.

Kada je riječ o kožnim oboljenjima, u posljednjem periodu bilježi se i zabrinjavajući porast broja dijagnosticiranih melanoma kože i to kod pacijenata u dobnoj skupini od 30 do 40 godina. Kao članica onkološkog konzilija za melanom u UKC-u Tuzla naša sagovornica ističe da melanom kao takav predstavlja sve češći javno-zdravstveni problem.

“Razlog svemu tome je što se melanom kao takav kasno detektuje te je na neki način pokazatelj loše prognoze u smislu daljeg kvaliteta života i na kraju ishoda samoga liječenja. Imamo veliki broj mladih, prvenstveno žena jer se danas poteže za raznim sredstvima i načinima u cilju postizanja ljepote po svaku cijenu. Ne smijemo tu zaboraviti ni utjecaj sunca i solarija koji sve više se koristi, posebno djevojčice i djevojke u ranom periodu. Činjenica da su Brazil i Australija zabranili upotrebu solarija dovoljno govori koliko on ima utjecaja na cijelu priču”, dodaje Resić – Džananović.

Zbog njegovog načina širenja limfogenim i hematogenim putem te činjenice da veoma brzo daje udaljene metastaze, melanom spada u najagresivnije i najzloćudnije tumore kože. Zbog toga naša sagovornica savjetuje osobama koje spadaju u rizičnu grupu (one sa svijetlom puti, koje imaju veliki broj mladeža ili pozitivnu porodičnu anamnezu na melanom) da barem jednom godišnje posjete dermatologa zarad stručnog pregleda promjena na koži, ali i da se educiraju za samopreglede.

“Rana detekcija, ekscenzija i početak terapijskog protokola daje dobre šanse za preživljavanje”, ističe Resić – Džananović, naglasivši da u BiH problem predstavlja nepostojanje državnog registra o broju oboljelih od melanoma kože, zbog čega se ne može predočiti ozbiljnost situacije, niti osigurati dovoljna novčana sredstva za liječenje pacijenata.

Stogodišnja tradicija

Klinika za kožne bolesti UKC-a u Tuzli ima stogodišnju tradiciju, a dobri rezultati se bilježe u terapijskim protokolima liječenja raznih vrsta oboljenja. Trenutno jedini u Federaciji BiH imaju kabinet za fototerapiju te im pacijenti sa psorijazom, vitiligom i sličnim dijagnozama dolaze iz raznih dijelova naše zemlje.

“Svakodnevno primjenjujemo i alergološka testiranja koja se rade u kabinetu za alergologiju. Tu su između ostalog testiranja na inhalatorne i nutritivne alergene, kao i epikutano testiranje na specifične alergene. Bavimo se i dermatohirurgijom, odnosno odstranjujemo manje tumefakcije sa kože, a radimo i biopsije kožnih promjena”, pojašnjava nam Resić – Džananović.

Klinika raspolaže odjelima za alergijska oboljenja i opću dermatologiju, imaju 16 bolesničkih kreveta te su jedina klinika koja nije ugašena u vrijeme pandemije koronavirusa. Najviše rade na pružanju edukacije i davanja adekvatnih informacija pacijentima o nastavku tretmana i njege kože po otpustu iz klinike.

“Trenutno smo u procesu nabavke dermatoskopa i CO2 lasera koji će dodatno poboljšati kvalitet pružanja usluga. S druge strane, pacijenti će na osnovu zdravstvene knjižice i uputnice imati priliku uraditi preglede ili druge vrste intervencija bez plaćanja ili potrebe za odlaskom u neke druge ustanove”, nastavlja Resić – Džananović.

Šaljući poruke bh. stanovništvu, naša sagovornica na kraju je još jednom podsjetila na važnost umjerenosti u svemu, posebno kada je riječ o njezi kože koja nas štiti od raznih vanjskih utjecaja, a s druge strane ima i veoma bitnu ulogu u našem cjelokupnom funkcioniranju. Primarnim smatra određivanje tipa kože kako bismo znali sprovesti načine pravilnog tretiranja, uz korištenje pravih medicinskih proizvoda.

“Ne treba podlijegati utjecaju komercijalnih pripravaka koji su nažalost puni svega onoga što našoj koži smeta. Veoma je važno da se što manje koriste hemijski proizvodi za kožu, ali i čišćenje prostorija i slično. Brigu o svojoj koži moramo voditi tokom cijeloga života jer to nije nešto što trebamo raditi sporadično. Onako kako je tretiramo u mladosti, ona će nam vratiti u ozbiljnijim godinama i zbog toga je bitno da se prema njoj pristupa jednako kao što brinemo o svom srcu, bubrezima, očima…”, riječi su kojima je Resić – Džananović zaključila razgovor za Klix.ba.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE