Portal 072info

Kako su u Americi osnovane bosanske biblioteke

Suteren džamije na Halstedu je pretvoren u društvenu prostoriju i malu kafanu. U prizemlju se nalazio restoran za koji je plaćana kirija. Stanovi na prvom spratu su bili izdati našim ljudima. Treći sprat je pretvoren u džamiju s jednim uredom. Džamija je bila pregrađena u dva dijela ogradom. Izdignuti dio prostora je služio kao džamija u kojoj su se nalazili mihrab, minber i zvjezdasti svijećnjak, koji je dizajnirao inženjer Mustafa Hasanagić.

Suteren je služio kao mekteb. Pored mekteba su se nalazile dvije prostorije – jedna je bila ured, a druga biblioteka. Biblioteku je organizirao i vodio Seid ef. Karić. U njoj se nalazio stol za čitanje. Knjige nisu pozajmljivane, moglo se čitati samo u biblioteci. Zbirka je imala manje od 200 knjiga i odabranih periodičnih izdanja. Većinu je donirao Seid ef. Karić. Kada je on preselio u Bloomington, država Indiana, biblioteku je preuzeo imam Ćamil ef. Avdić.

Vrijedno je spomenuti da su tri imama bila istovremeno i bibliotekari: Seid ef. Karić, Ćamil ef. Avdić i Husein ef. Viteškić.

ICC biblioteka 

Biblioteka ima veću zbirku knjiga od one u džamiji na Halstedu. Neke od knjiga koje su donirali Karić i Avdić do danas su sačuvane. Vrijedna djela biblioteke su: Glasnik IVZ (gotovo cijeli set od 1930. do 1970-ih, uvezan), izdanja Glasnika muslimanskog kulturnog doma, izabrane knjige Smaila Balića, rukopis Pregleda islamske doktrine Ćamila Avdića, knjige na arapskom kojima se koristio dok je pisao ovo djelo, nekoliko tomova Hrvatske enciklopedije, arapska izdanja Gazalijevog Ihya Ulum ud-Deena i Haldunove Mukaddime, kao i pamfleti štampani u Bosni u doba nacizma i komunizma.


Bosanska biblioteka Chicago 

Bosanska biblioteka Chicago počela je zvanično sa radom 8. februara 2000. godine u okviru regionalne Conrad Sulzer Public Library koja se nalazi na 4455 North Lincoln Avenue, na sjeveru grada gdje je koncentrisana naša bosanskohercegovačka zajednica. Nastala je iz potrebe da se na jednom mjestu dostupnom svima, uz bibliotečku kartu, mogu pozajmljivati knjige za djecu i odrasle na materinjem jeziku, pa tako na drugom spratu, u okviru strane literature, stoje police sa knjigama na bosanskom, srpskom, hrvatskom, uglavnom prikupljene donacijama naših građana, poklonima autora i izdavača, naših poslovnih ljudi i prijatelja, kao i ponekim grantom Čikaškog savjeta za kulturu.

U prizemlju zgrade nalazi se Dječije odjeljenje sa kolekcijom najznačajnijih bošnjačkih i drugih autora za mališane. Uprava biblioteke s kojom imamo odličnu saradnju, dala nam je na korišćenje svečanu salu za naše skupove. Sve dosadašnje promocije knjiga imale su multidimenzioni karakter i bile su praćene prodajnim izložbama knjiga, slika, fotografija, muzičkim performansima, recitovanjem poezije, projekcijom dokumentarnih filmova, promocijom naših časopisa, organizacija i druženjem sa ljudima iz drugih etničkih grupa.

U rad Bosanske biblioteke Chicago uključili su se volonteri iz svih naših organizacija, tako da je to mjesto koje nas spaja, gdje se družimo, gdje nema protokola, gdje smo svi prije svega poštovaoci naše lijepe pisane bosanske riječi. Naša kultura i tradicija koja čini jedinstveni bosanskohercegovački identitet došla je do izražaja i svakim danom se upotpunjuje privlačeći i motivirajući stvaraoce i poštivaoce iz svih nacionalnim sredina, kao i naše prijatelje Amerikance.


Na taj način se ostvaruje kulturna saradnja između naše dvije domovine, Amerike i Bosne i Hercegovine, čuva i njeguje naša književnost i umjetnost, naš jezik. Do sada smo promovisali sljedeće autore: Mensur Seferović, glavni urednik čikaških glasila Zambak BH odjek i Tribina Bošnjaka, istoričar: Vojska za jedno ljeto, Preboli zla, Kamena ognjišta, Vjetrenik, Iskušenja; Aleksandar Hemon: Pitanje Bruna, Čovjek niotkuda, Hemonwood; Stiven Vajn: Kad je istorija noćna mora; Šimo Ešić: Prvarica, Vezena torbica, Pola igra, pola zbilja; Kemal Coco: Pjesme izbjegličke, Smotanko; Aleksandar Aco Ravlić: Ferhadija, ljepotica koju su ubili; Bedrudin Gušić: 16 porušenih banjalučkih džamija – dokumentarac, izložba slika Enesa Bajramovića, bakrorezi Gorana Despenića; Raimonda Mikatavage: Izbjeglice i imigranti, prevod S. Seferović; Sanja Drnovšek: glavni urednik časopisa Nova žena – muzika i umjetničke slike iz Avganistana, Irana, Iraka u saradnji sa ovim etničkim zajednicama; Re-connect program osnivača Majkla Selsa; koncert Cavatina duo Denisa Azabagića i Eugenije Molinar – klasična gitara i flauta; Majo Dizdar, Tragic; Fondacija Maka Dizdara – dokumentarni film, Kameni spavač; Šukrija Džidžović: Sabah, izložba ratnih fotografija; Ivica Jurišić: Izložba fotografija o sarajevskoj olimpijadi; Mirzet Džubur: Izložba fotografija o folkloru; Endru Baruh Vahtel: Stvaranje nacije, razaranje nacije, Zuhra Osmanović – Srebrenica; Ahmet Rahmanović: Crna duša; Ahzar Buzaljko: Poezija; Kerim Leto: klasična gitara; Nedim Bakić: klasična gitara; Alija Izetbegović: Život i djelo; Mujko Erović: Ujedinjena Bosna; Yvonne i William Lockwood: Antropološki eseji o Bosni; Saša Skenderija: Zašto je patuljak morao biti ustrijeljen – poezija; Opet je uzgor – performans o Starom mostu u Mostaru; Richard Bach – Galeb Džonatan Livingston, prevod S. Seferović. U saradnji sa ženskom grupom BACA, ženskom grupom ICC, BHACC, Bosanskim informativnim centrom, Bosnamom, organizovane su promocije: Mugdim Karabeg: Fasade; Muharem Zulfić: Džemijetul Hajrije – 100 godina Bošnjaka u Čikagu; Mirsad Sinanović: Žrtvovanje vuku; Rasim Delić: Časno je bilo braniti Bosnu; Smail Balić: Zaboravljeni islam; Erol Avdović: Dejtonska podmornica; Scott Lang: The Post Conflict Foundation, Majkl Sels: Iznevjereni most – religija i genocid u Bosni. TV kuća Bostel organizovala je promociju Senada Hadžifejzovića Rat uživo; Isnama Taljića Roman o Srebrenici, Ženska grupa BACA imama dr. Senada Agića: Imigracija i asimilacija, iskustvo bosanskih muslimana…

O jeziku 

Posebnu pažnju u našim aktivnostima obraćali smo na bosanski jezik koji je na američkom nivou priznat 28. februara 2000., a od 15. juna 2000. Kongresna biblioteka u Washingtonu počela je da primjenjuje različite kodove za bosanski, srpski i hrvatski jezik. Čikaške državne škole su također ozvaničile bosanski jezik koji se predaje u okviru dvojezičke nastave, kao i poseban predmet u nekolicini državnih škola: Eugene Field, Helge Haugan, Aspira Middle School, Amundsen High.


Biblioteka je inicirala kupovinu Gramatike bosanskog jezika autora Dževada Jahića, Senahida Halilovića i Ismaila Palića, kao i ostalih udžbenika i priručnika iz jezika za razne uzraste, organizovala odlaske naših pisaca po školama i porodicama, sa željom da djeca čitaju, njeguju, ne zaborave materinji jezik.

OSLOBOĐENJE

Podijelite članak