Ljeto je ublažilo simtopme koronavirusa, no virus će biti opasniji u zimu

Smrtnost uzrokovana koronavirusom znatno se smanjila dolaskom toplijih dana, pokazala je studija provedena u osam evropskih i 15 kineskih bolnica. U istraživanju je obuhvaćeno 6.914 pacijenata koji su hospitalizirani zbog koronavirusa te 37.187 osoba koje su samostalno prijavljivale simptome u Velikoj Britaniji.

U svim bolnicama uočeno je da je smrtonost za vrijeme ljeta znatno smanjena. Kako su naglasili autori ove studije, virus se nije promijenio, samo su se promijenili uslovi u kojima virus djeluje na čovjeka.

Jedan od autora ove studije Gordan Lauc objasnio je da molekularni mehanizmi koji su podloga sezonske prirode respiratornih virusa uključuju dva ključna elementa: glikane i vlažnost zraka.

“Problem u sezoni grijanja je što je relativna vlažnost zraka u grijanim prostorima vrlo niska, što inaktivira našu mukoznu barijeru i omogućava virusima da se lakše šire. U mukusu koji luče naše sluznice nalaze se posebni glikoproteini mucini, čiji je glavni zadatak da poput parangala love viruse i bakterije koji se onda mukocilijarnim transportom iznose iz disajnog sistema. To je prva barijera protiv patogena, no ona nažalost ne funkcionira ako je dehidriramo suhim zrakom. Čini se da je prestanak grijanja umanjio težinu simptoma u cijeloj Evropi, no to nažalost znači da se virus zapravo nije promijenio i da bismo početkom sezone grijanja mogli ponovo imati više teških oblika bolesti”, objasnio je Lauc.

U prostorijama koje se zagrijavaju vlažnost zraka je ispod 20 posto, isušuje mukoznu barijeru i onemogućava učinkovito uklanjanje virusa, a to pogoduje progresiji bolesti.

Kako je Lauc naveo na svojoj Facebook stranici, u većem dijelu svijeta trenutno je smanjena smrtnost od posljedica koronavirusa, samo nije jasno je li smanjen broj teških slučajeva posljedica sezonalnosti ili smanjenog broja infekcija zbog socijalnog distanciranja.

Toplo vrijeme može utjecati i na sposobnost ljudi da se bore protiv virusa i tako spriječiti razvoj teškog oblika bolesti.

“Nakon što smo potvrdili da smanjenje težine i smrtnosti od COVID-19 nije uzrokovano promjenom u dobnoj strukturi pacijenata, fokusirali smo se na promjenu temperature i potvrdili da je početak proljeća najvjerovatnije objašnjenje opaženih promjena. Povećanje prosječne temperature tokom hospitalizacije za jedan stepen smanjilo je smrtnost za otprilike 15 posto, što bi moglo objasniti znatan dio smanjene smrtnosti od COVID-19, koju trenutno vidimo u većini svijeta”, stoji u istraživanju u kojem je učestovao i Lauc.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE