Na Pravnom fakultetu u Zenici obilježen Dan nezavisnosti BiH

Jučer, 28.02.2019., je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici obilježen Dan nezavisnosti. Akademsku manifestaciju povodom Prvog marta organizovali su Pravni fakultet i studenti članovi Debatnog kluba „Gorgija“. Ovo je bio prvi put da se na ovaj način obilježava najvažniji datum mlađe bosanskohercegovačke historije.

U uvodom dijelu manifestacije prigodnim govorima obratili su se doc. dr. sc. Ajdin Huseinspahić i doc. dr. sc. Enis Omerović.

Doc. dr. sc. Huseinspahić obratio se prisutnima i iznio historijski utemeljene činjenice i podsjetio na događanja koja su započela te kobne 1992. godine. Između ostalog doc. Huseinspahić je istakao:  “Bosanci i Hercegovci, Muslimani, Srbi, Hrvati i ostali  su se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća opredijelili za pravnu borbu na putu mirnog razdruživanja i napuštanja zajednice jugoslavenskih zemalja, a što su nalagale kako unutar-političke tako i međunarodne okolnosti (mišljenje br. IV Badinterove komisije od 11. I 1992. godine). Na referendumu su se odlučili za suverenu i nezavisnu BiH. No, politički subjekti koji su se u ključnom trenutku borbe za nezavisnost ove zemlje našli s druge strane nisu marili za demokracijom, referendumom, diplomacijom i međunarodnim pravom. Njihov način komuniciranja je bio iskazan kroz barikade, oružje, agresiju, logore, etničko čišćenje i na koncu genocid. Nakon više od dvije decenije po okončanju agresije na našu BiH svjedoci smo svakodnevne diskriminacije u našem entitetu RS kojoj su izložena djeca kroz obrazovni sistem (negiranjem prava na jezik), svjedoci smo dodjeljivanja javnih priznanja osuđenim ratnim zločincima, svjedoci smo negiranja presude za genocid kao i presude koja tretira udruženi zločinački poduhvat na području nekadašnje Herceg-Bosne. S druge strane na sceni je kao i devedesetih godina pokretanje isključivo pravnih pitanja kao što su provođenje odluke Ustavnog suda BiH u vezi 09. januara ili pak najava inicijative o  mogućem razmatranju naziva entiteta RS. Opet su se sukobili pravni mehanizmi, mehanizmi demokracije i oni drugi, nasilni negatorski i po BiH opasni konstrukti antipravnog i antidržavnog djelovanja koje negira Ustavni sud BiH, njegove odluke i pravomoćne presude međunarodnih sudskih instanci. U takvim okolnostima treba nam još više dijaloga, razgovora i međusobnog razumijevanja, ma kako to izgledalo iz našeg ugla, ugla bh. patriota. Zato smo danas ovdje, da svjedočimo razgovoru, da svjedočimo debati.”

Kao drugi govornik obratio se doc. dr. sc. Enis Omerović, ujedno i prodekan za naučno-istraživači rad. Doc. Omerović je ukratko predstavio međunarodni položaj Bosne i Hercegovine posebno naglašavajući diplomatsko-konzularne odnose koje Bosna i Hercegovina ima i njeguje. Tako je docent Omerović kazao: „Prošlo je 27 godina otkada su građani BiH izišli na referendum o nezavisnosti i imali priliku odlučiti o takvome stanju nekoga područja u kojem njegovi stanovnici samostalno donose odluke na svome teritoriju. Te 1992., ujedno i prve ratne godine, 76 država priznaje BiH kao nezavisnu državu, a malo je poznato da je to prvo učinila Republika Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992. Ubrzo će slijediti i druge države sa svojim jednostranim činima. BiH su do danas priznale preko 173 države svijeta. S nešto manje od 20 država još uvijek nemamo uspostavljene diplomatske odnose. U pogledu članstva BiH u međunarodnim organizacijama, naša je zemlja članica ili ima status promatrača u blizu 90 međunarodnih tijela. Ova država mora nastaviti međunarodno lobiranje, što predstavlja vrlo važan aspekt suvremene diplomacije. Diplomacija je ta koja dovodi jednu državu na vrlo zavidan stupanj utjecaja i moći prema ostalim subjektima međunarodnoga prava i međunarodnih odnosa, ali je, jednako tako, može i lišiti toga jakoga utjecaja i oslabiti poziciju neke države u međunarodnim tokovima. Činjenična je osnova da diplomatski odnosi ne ovise samo od osposobljenosti diplomatskih predstavnika, nego i od vanjske politike države, a ova potonja ponajprije ovisi od političkih prilika u nekoj zemlji. Stoga je nužno imati sređenu, usklađenu i koherentnu političku situaciju u BiH, koja će nužno dovesti do sređenoga, adekvatnoga i ciljanoga djelovanja njezine diplomacije.“

U drugom dijelu manifestacije članice Debatnog kluba „Gorgija“ održale su žestoku debatu na temu „Zabrana govora mržnje i diplomatski pregovori mogu doprinijeti poboljšanju odnosa u regionu“. Debatantice su bile studentice prve, druge i treće godine Pravnog fakulteta: Medina Šehić, Amela Škaljo, Aida Rihić, Almedina Jaganjac, Ema Drinić i Amina Pipo. Naime, tema je upravo za cilj imala pokazati koliko ispravni diplomatski pregovori mogu ili ipak ne mogu pomoći Bosni i Hercegovine.

Članove stručnog sudijskog vijeća bili su: doc. dr. sc. Maša Alijević, doc. dr. sc. Sedad Dedić i doc. dr. sc. Enis Omerović.

Na samom kraju manifestacije na sveopće zadovoljstvo prisutnih proglašena je i pobjednička strana debate koja je ukazala da se problemi našeg društva samo dijalogom mogu riješiti. U tom duhu, poželjen je i sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine svim njenim građanima! 

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE