Naučnici konačno otkrili vezu između ljepote i zdravlja

Screenshot 1 87

Naučnici već dugi niz godina pretpostavljaju da bi privlačnost lica suprotnog spola mogla biti povezana s dobrim zdravljem i odbrambenim sistemom.

Jedno novo istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B potvrdilo je ovu hipotezu, no pokazalo je da je ta veza složena. Autori studije zaključuju da “odnos između privlačnosti lica i imunološke funkcije vjerovatno postoji”, no trebat će još istraživanja kako bi se utvrdilo koliko je ona pouzdana i jaka te kako bi se otkrili razni mogući utjecaji na nju.

Studija kreće od pitanja zašto sistem percepcije neke osobe procjenjuje kao privlačnije od drugih? Iako je odgovor nesumnjivo složen i uključuje karakteristike kao što su dob, spol, kultura i specifičnosti ukusa promatrača, teorija odabira partnera sugerira da bi percepcija privlačnosti trebala odražavati sklonost osobinama koje su historijski povezane s kvalitetama osobe, uključujući zdravlje i imunološku funkciju.

Ideja da privlačnost može dati znakove o zdravlju i funkcioniranju imunološkog sistema intuitivno je privlačna, među ostalim zbog snažnih selekcijskih pritisaka koje su patogeni i paraziti kroz historiju potvrđeno nametali ljudima. Na primjer, zarazne bolesti bile su vodeći uzrok smrti kroz ljudsku historiju, a još sredinom devetnaestog stoljeća bile su odgovorne za oko 60% svih smrtnih slučajeva u Engleskoj. Drugim riječima, ljudi koji su imali osobine povezane s većom vjerovatnosti preživljavanja češće su preživljavali pa su kroz dugu evolucijsku povijest postali model privlačnosti suprotnom spolu.

Primjerice, postoje neka istraživanja koja su pokazala da je privlačnost lica pozitivno povezana s dugovječnošću, a negativno s prijavljenim brojem prehlada u prethodnoj godini kod žena, dok je kod muškaraca pozitivno povezana s kardiovaskularnim zdravljem. Međutim, postoje i druge studije koje slabe ove zaključke, tako da se ne može reći da je hipoteza da privlačnost daje neke znakove o zdravlju i imunosnoj funkciji do sada dobila čvrstu empirijsku potporu.

To je nešto u čemu su autori u novoj studiji pokušali napraviti pomak.

“U našem istraživanju nastojimo riješiti ovaj empirijski jaz provodeći ono što je, prema našim saznanjima, najopsežnija studija do sada koja ispituje veze između fizičkog izgleda i imunološke funkcije kako bismo bolje razumjeli prednosti ljepote za gene promatrača”, pišu autori.

Privlačna nam je simetričnost i matematička prosječnost

Privlačnost lica već dugi niz godina zanima istraživače u društvenim i biološkim znanostima. Pregled postojeće literature otkriva da su standardi ljepote, iako postoje poneka odstupanja, uglavnom dosljedni u vremenu i prostoru. Istraživanja pokazuju da su se tokom zabilježene ljudske povijesti značajke poput čiste kože, istaknutih jagodica, svijetlih očiju i punih, crvenih usana generalno smatrale privlačnima. Također otkrivaju dosljednu sklonost prema simetričnim i prosječnim licima. Iako neki tvrde da su standardi ljepote prvenstveno proizvod izloženosti zapadnim medijima, studije sugeriraju da ti standardi nadilaze dobne i kulturne granice, pokazujući se kod dojenčadi, kao i kod onih koji žive u društvima s malom izloženošću zapadnim medijima, ističe se u uvodu, prenosi Index.

Zanimljivo je da su brojna istraživanja provedena na temu privlačnosti ljudskog lica pokazala da su najprivlačnija ona koja su matematički gledano najbliža prosjeku. Tu je važno istaknuti da se u ovom kontekstu prosječnost ne odnosi na prosječnu ljepotu u smislu da je najprivlačnije ono lice koje nije niti naročito lijepo, niti naročito ružno, nego na uprosječene crte lica. Primjerice, kada se u računalo ubaci mnoštvo fotografija lica ljudi i program pronađe prosjek svih svojstava tih unosa, taj prosjek će biti najprivlačniji najvećem broju ljudi. Drugim riječima, ljudima se uglavnom manje sviđaju lica koja svojim svojstvima značajno odstupaju od prosjeka.  

Ta prosječnost uključuje brojne vrste čimbenika kao što su veličine dijelova lica i njihov raspored.

Primjerice, na to hoće li se neka žena smatrati lijepom, među ostalim, utječe udaljenost između središta njezinih očiju. Istraživači s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu i Univerziteta u Torontu u Kanadi otkrili su da je muškarcima žena najprivlačnija kada je ta udaljenost nešto ispod polovice širine lica. Jednako je važna, otkrili su, i udaljenost između očiju i usta žene. Ona bi trebala biti nešto veća od jedne trećine visine lica. Obje te udaljenosti odgovaraju prosjeku stanovništva ili su mu blizu.

Što je utvrdila nova studija?

U sažetku rada autori ističu da se do sada većina studija koje su testirale hipotezu o vezi privlačnosti i zdravlja oslanjala na mali broj neizravnih pokazatelja imunosne funkcije te da su njihovi rezultati bili mješoviti.

U novoj studiji naučnici su pokušali istražiti odnos između privlačnosti osobe i nekoliko ključnih faktora zdravlja: (1) samoprocjene zdravlja, (2) in vivo mjerenja upalnih procesa i broja/sastava bijelih krvnih stanica, i (3) in vitro testova imunosnih funkcija, uključujući proliferaciju leukocita kao odgovora na imunološke stimulanse, fagocitozu biočestica bakterije Escherichia coli, lizu, odnosno uništavanje ciljanih tumorskih stanica posredovanu NK stanicama i rast bakterije Staphylococcus aureus u izoliranoj plazmi.

U studiju je bilo uključeno 159 mladih odraslih osoba, čiju su privlačnost na fotografijama u online anketama ocijenile 492 osobe. Nakon fotografiranja lica sudionika, svaki pojedinac također je podvrgnut nizu testova za procjenu stanja imunosnog sistema, razina upala u tijelu i samoprocjenu vlastitog zdravstvenog stanja.

Analiza prikupljenih podataka otkrila je da su ljudi čija su lica ocijenjena privlačnima imali relativno bolju imunosnu funkciju, posebno u pogledu imuniteta na bakterije.

 “Ukupno gledano, ovaj rad sugerira složene, često spolno diferencirane odnose između imunološke funkcije, zdravlja i privlačnosti”, pišu autori.

Ljepota više govori o dobrim genima nego o trenutnom zdravlju

Zanimljivo je da među sudionicima nije bilo povezanosti između broja aktualnih upala u tijelu i privlačnosti, što bi moglo sugerirati da je privlačnost lica bolji pokazatelj dobro funkcionirajućeg imunosnog sistema nego znakova postojanja akutne bolesti.

Drugim riječima, primarna funkcija privlačnosti lica možda ima manje veze s izbjegavanjem trenutno bolesne osobe nego s izbjegavanjem mogućeg partnera koji bi svojom genetikom mogao loše utjecati na zdravlje budućeg potomstva.

Razlike po spolovima

Studija je također otkrila neke zanimljive spolne razlike. Muškarci su, primjerice, bili privlačniji ako su njihove stanice ubojice, ključne u čišćenju tijela od virusnih infekcija, dobro funkcionirale.

S druge strane žene su se smatrale privlačnijima kada su pokazivale sporiji razvoj bakterija u plazmi, što je povezano s razinom minerala, glukoze i protutijela u krvi.

Rezultati sugeriraju da bi privlačnost lica mogla biti povezana s imunosnim faktorima koji se mogu prenijeti u genima.

No to ne znači da ne postoje kulturološki faktori koji također utječu na individualnu percepciju ljepote.

Rezultati su danas manje očiti zbog savremene medicine

Autori ističu da je moguće da veze između privlačnosti i zdravlja kod suvremenih ljudi mogu biti zamagljene, jer su se ljudske sklonosti prema partnerima razvijale prije pojave savremene medicine.

“Drugim riječima, iako je privlačnost mogla biti povezana i sa zdravljem i s imunosnom funkcijom u populaciji predaka, veze sa zdravljem možda se više neće jasno očitovati jer savremena medicina omogućuje osobama s niskom imunokompetentnošću da ostanu u relativno dobrom zdravlju”, tumače autori.

IZVOROslobođenje
Prethodni članakSnimljena dosad neviđena “zvijer” na granici Hrvatske i BiH 
Sljedeći članakNajavljeno značajno ukidanje mjera u FBiH