Ne)spremnost za razorne zemljotrese: Veći dio BiH u znatnom riziku, problem i u pojedinim građevinama

Razorni zemljotresi u Turskoj i Siriji su nametnuli niz pitanja u Bosni i Hercegovini. Jedno je od ključnih pitanja jeste koliko (ni)je država sa složenim sistemom spremna za ovakvu prirodnu katastrofu.

Veliki dio turske javnosti je nezadovoljan brzinom i načinom reakcije nadležnih nakon zemljotresa, iako je ova država do tada napravila velike pomake da bi bila spremnija za takvo nešto.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je priznao da je reakcija nedugo nakon zemljotresa bila neodgovarajuća i izvinio se građanima zbog toga. Ovo se desilo u visoko centralizovanoj i znatno razvijenoj državi nego što je Bosna i Hercegovina.

Mnogo puta, na brojnim primjerima, pokazala se neučinkovitost domaćih vlasti u kriznim situacijama. Posljednji primjer za to jeste pandemija koronavirusa u kojoj je koordinacija između vlasti bila vrlo neučinkovita.

Znatna odgovornost u koordinaciji je na Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine koje nije odgovorilo na naš upit. Između ostalog, pitali smo ih da li postoji plan koordinacije u slučaju razornog zemljotresa. Odgovori su izostali i iz Civilne zaštite Republike Srpske.

Tri faze reakcije u FBiH

Odgovore smo dobili od Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) u kojoj su naglasili da svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju planove za zaštitu i spašavanje usljed prirodnih i drugih nesreća. Obrazložili su tri faze plana koji se odnosi na zemljotres:

• U prvoj fazi se utvrđuju mjere i aktivnosti zaštite od rušenja, čime se, kako su naveli, sprečavaju ili ublažavaju posljedice djelovanja zemljotresa na građevine koje mogu biti pogođene zemljotresom.

Napomenuli su da su preventivne mjere i zaštita od rušenja propisane zakonima i podzakonskim aktima kojima se tretira gradnja – utvrđene su obaveze aseizmičkog projektovanja i građenja.

Mustafa Hrasnica, profesor koji na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu predaje predmet Aseizmičko građenje, u razgovoru za Klix.ba iz februara 2021. je govorio o pravilima izgradnje u Bosni i Hercegovine.

“Kod nas su pravila struke davno definisana. Za različite vrste građevina su definisana maksimalna opterećenja te su definisane seizmičke zone i mjerodavna ubrzanja tla. Time nisu obuhvaćene samo magnitude (zemljotresa), već i geomorfološki uslovi, kao i topografski – da li se prostor nalazi u dolini, da li je teren čvrst”, kazao je i dodao da su kriteriji utvrđeni na osnovu očekivanog najsnažnijeg zemljotresa na datom području, što ne znači da ne može biti snažniji.

Na ono što je profesor Hrasnica obrazložio ukazali su i u FUCZ-u;

• Druga faza podrazumijeva neposredno spašavanje i zaštitu ljudi i imovine, što se odnosi na, kako su naglasili, vremenski period od početka do završetka zemljotresa;
• U trećoj fazi slijede aktivnosti nakon zemljotresa te se provode dok se ne otklone posljedice, odnosno dok se ne osiguraju osnovni uslovi za život i rad.

Koliko je FUCZ spreman

Pitali smo ih koliko su kadrovski i materijalno-tehnički spremni za razorne zemljotrese. Uvjeravaju da su dobro pripremljeni.

“Posebno ističemo organizovanje specijalizovane jedinice za spašavanje iz ruševina, jedinica za urbano traganje i spašavanje (USAR tim), kao i specijalizirane jedinice za spašavanje u ljetnim i zimskim uslovima. Navedene jedinice su kadrovski popunjene i prilično dobro opremljene materijalno-tehničkim sredstvima za spašavanje i zaštitu”, konstatovali su.

U FUCZ-u su podsjetili da su njihovi pripadnici učestvovali u brojnim obukama i vježbama. Zadnji angažman jedinice za spašavanje iz ruševina bio je u Turskoj nakon posljednjih razornih zemljotresa.

Također su podsjetili da je jasno propisano šta svako treba uraditi kako bi posljedice prirodnih katastrofa bile manje. Poručili su ostalim nadležnim institucijama da provedu te mjere.

Područja u velikom riziku

Ukazali su i na to koja područja FBiH su u najvećem riziku od snažnog zemljotresa. Kao područja za koja je procijenjeno da su u riziku od zemljotresa sedam, osam i devet merkalijeve skale su Unsko-sanski kanton, Posavski kanton, Zeničko-dobojski kanton, Bosansko-podrinjski kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton, Kanton Sarajevo i Kanton 10.

Naglasili su da su u posebnom riziku područja Hercegovačko-neretvanskog kantona i Zapadnohercegovačkog kantona.

Upozorili su da struktura stambenog fonda i koncentracija zgrada na pojedinim područjima ne omogućava primjenu učinkovite zaštite od zemljotresa, osim onih građevina građenih savremenim konstrukcionim sistemima velike seizmičke otpornosti u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Zenici i Doboj.

Zaključili su da niti jedna država, pa tako ni Bosna i Hercegovina, ne može biti u potpunosti biti sprema za situaciju kakva je razoran zemljotres.

Klix.ba