Nikšić: Moramo stvoriti uslove za konkurentnost na tržištu te zaštiti i zadržati radnike

U Neumu je u srijedu počeo dvodnevni XXII. međunarodni simpozij “Challenge 2023.” na kojemu je raspravljano o temama računovodstva i revizije te poreza i prava te o izazovima s kojima se BiH susreće na svom putu u EU.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić imao je panel izlaganje na temu „Izazovi za FBiH na putu u EU“.

-BiH je zbog svoga složenog ustavno-pravnog uređenja izazov sama po sebi, a to ne olakšava ni činjenica da na dva i pol miliona ljudi koji žive u BiH imamo 13 vlada. Također, BiH se nalazi na vrhu liste na kojoj sigurno ne želi biti prva, a to je da smo prvi prema postotku broja stanovnika koji je napustio svoju zemlju. Kada to pogledate, onda je demografska politika jedan od najvećih prioriteta. Nema rješavanja demografske politike bez rješavanja fiskalne reforme, fiskalne politike, stvaranja ambijenta za poslodavce i bolje brige o radnicima i socijalnim kategorijama. To su prioriteti i izazovi, ne samo nama već i svim državama, a mi smo opet jedna mala država i jedna mala ekonomija – rekao je Nikšić.

Energetska tranzicija

Poručio je i kako se svi moramo mijenjati.

-Moramo shvatiti poziciju u kojoj se nalazimo i razdoblje pred nama ako želimo biti dio EU, također moramo poštovati neke standarde i propise. Energetska tranzicija je izazov za koji se iskreno nadam da ćemo shvatiti koliko je važan i da ćemo ozbiljno pristupiti rješavanju tog izazova. Mi također osim tranzicije, moramo voditi i računa o onima koji su bili motor razvoja u prethodnom razdoblju kao što su rudari – poručio je premijer Federacije BiH.

Dodao je kako su neke stvari poprilično alarmantne.

-Prerađivačka industrija je već treći mjesec u padu proizvodnje, izvoz nam opada, uvoz raste. Imamo više od jednog, dva ili tri prioriteta, od zakona o porezu na dohodak, o minimalnoj plaći i mnoge druge. Našim poslodavcima moramo stvoriti uvjete za konkurentnost na tržištu, ali moramo zaštiti i radnike te ih zadržati ovdje – rekao je.

U svom izlaganju Nikšić je poručio kako su jedni od ključnih uslova za ispunjenje 14 uvjeta Evropske komisije zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o javnim nabavkama i Zakon o sukobu interesa, ali i izmjene Izbornog zakona.

Na kraju se osvrnuo i na uslove MMF-a koji su postavljeni pred BiH, a odnose se na povećanje kamatnih stopa i smanjenja plaća radnicima radi zaustavljanja inflacije, za koje smatra da nisu fer prema ljudima.

-MMF je prije svega podrška budžetu, a novac koji se od njih dobiva je uslovljen nekim reformama. Ovaj put smatram da je zahtjev MMF nije fer prema ljudima – mišljenja je Nikšić.

Ključno pitanje – rješavanje inflacije

Predsjednik Saveza računovođa i revizora Republike Srpske Dragan Mikerević smatra da mnoge stvari koje rade neke druge zemlje, mi nismo u mogućnosti.

-Mi imamo ključno pitanje rješavanja inflacije, iako se kod nas često opravdava da je ona uvezena, ona je po prosjeku ipak veća od EU. Mi imamo unutarnjih problema pa je naša inflacija i veća. BiH je sa Srbijom imala najveći rast plaća, ali smo imali i slabu kontrolu institucija nad nekontroliranim divljanjem cijena mnogih proizvoda – mišljenja je on.

Kako kaže, strategiju razvoja moramo bazirati na onome što imamo.

Mi novu strategiju rasta moramo bazirati na pametnom inkluzivnom i održivom rastu. Ako imamo 270 sunčanih dana u toku godine taj resurs moramo iskoristiti, također slična situacija je i s vodom i vjetrom. Mi smo naši industriju osnivali na uvozu plina i nafte, a toga nemamo – naglasio je Mikerević.

Nazadovanje u okolišnim pokazateljima

Nikolina Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje osvrnula se na važnost utjecaja privrede na okoliš.

-Imali smo izuzetno zanimljiv simpozij na temu održivosti i održivog razvoja, danas je potrebno šire gledati na uspješnost kompanije, ne samo finansijski, nego i na utjecaj kompanije na okoliš i društvo. Kada bi se radila neka analiza, vjerovatno bi se pokazalo da su u nas pokazatelji po pitanju okoliša, društva i upravljanja lošiji, međutim kada se krene u taj proces izvještavanja održivosti, vidimo da kompanije i ne stoje tako loše. Stvarno jedan detaljan pristup održivosti u poduzeću kompanijama može donijeti prilike i to je nešto što bi one morale razmatrati. Kod nas se najviše nazaduje u okolišnim pokazateljima, koje su trenutno aktuelna tema. Svi težimo postizanju Pariškog sporazuma i smanjenju CO2, način na koji živimo i poslujemo trebat će biti održiviji, energetski efikasniji i klimatski neutralan – ističe ona.

Izazovi

Ekonomski stručnjak Marin Ivanišević poručuje kako moramo djelovati brzo.

-Izazovi su pred nama, ono što smo htjeli reći je da ne smijemo ostati u zadnjem vagonu jer ćemo ostati zaboravljeni, ono što je pred nama moramo pratiti brzo. Krenimo odmah i sad da bi sustigli svijet koji će nas inače ostaviti. Poruka i mladima je da u ovoj zemlji ima mjesta za sve nas kako bi ova zemlja išla gdje joj je ukupan cilj. Mi smo od prošle godine do danas smo se odmakli svjetlosnu godinu, to je kontinuiran proces – izjavio je Ivanišević.

Ekonomski savjetnik Vlade FBiH Goran Miraščić naveo je nekoliko zakona koji se moraju usvojiti.

-Trenutno su u procesu prilično ekstenzivne analize za prijedlog Zakona o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak, vidimo usporavanje ekonomije, doći će do pada, a ono što sad vidimo je da prihod od direktnih poreza rastu, a prihodi od indirektnih padaju. Samo usporavanje ekonomije će se negativno odraziti na nas. Očekujem u narednom razdoblju da se ti zakoni vrate u parlamentarnu proceduru što nam onda daje dosta vremena da se usvoje, kako bi se sami privredni subjekti prilagodili i kako bi on stupio na snagu početkom 2024. godine – poručio je on.

Prostor za povećanje realnih plata

Osvrnuo se i na inflaciju te 14 prioriteta koji se odnose na ekonomiju.

-Nama su bitni fiskalni zakoni koji vode konkurentnosti i koji kao takvi otvaraju prostor za povećanje realnih plata, moramo stvoriti ambijent da privrednici povećaju plate, ali i da ostanu konkurentni. Drugi segment je da moramo iskoristiti sve instrumente da potaknemo rast kako bi kupili vrijeme dok se inflacija ne dovede pod kontrolu – obrazložio je Miraščić te dodao kako “kod nas još uvijek javna poduzeća utječu između 27 i 30 posto u svim ekonomskim događanjima, i to je odnos koji se mora smanjiti. Uloga javnog sektora treba biti da osigura ambijent za privatni sektor jer on nosi rast”.