h 2
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 11, 2021 @ 17:20
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
FIXGEHALT

Posljednjih sedmica, brojni svjetski mediji pišu o situaciji u Bosni i Hercegovini. Kako ističe njemački Zeit, ako Milorad Dodik ispuni svoja obećanja o prenosu vlasti, to bi značio kraj za Bosnu i Hercegovinu. 

NER FIT

Njihovu analizu prenosimo u cijelosti. 

– Rat u Bosni i Hercegovini je završen prije 26 godina. Sada se stižu upozorenja da bi rat ponovo izbiti. “Bosna i Hercegovina,” napisao je njemački CSU političar Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u nedavnom pismu Ujedinjenim nacijama (UN), “suočena je s najozbiljnijom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu”. Šmit, bivši njemački ministar poljoprivrede, visoki je predstavnik UN-a za tu malu balkansku zemlju. Njegov posao je da nadgleda poštivanje Dejtonskog sporazuma koji je donio mir u Bosnu i Hercegovinu 1995. godine, nakon više od tri godine građanskog rata između Bošnjaka, Srba i Hrvata u kojem je poginulo više od 100 hiljada ljudi.

Moćnik Republike Srpske

Koliko ozbiljno trebamo shvatiti zabrinutost zbog nasilne eskalacije? Neposredni povod za pismo Kristijana Šmita bio je čovjek po imenu Milorad Dodik. 

Tekst se nastavlja nakon reklame

On je od 2006. godine moćnik Republike Srpske (RS), srpsko-bosanske konstitutivne republike federalne države Bosne i Hercegovine. Sredinom oktobra zaprijetio je otcjepljenjem RS od ostatka zemlje. On će, najavio je Dodik, osnovati svoju vojsku, policiju, tajnu službu i poresku upravu. To bi bio kraj države Bosne i Hercegovine. A ovaj kraj, koji izaziva razlog za strah, ne bi došao bez nasilja.

Ovo nije prvi put da Dodik prijeti ovakvim koracima. Posljednjih godina on je u više navrata koristio ovu metodu da iznudi ustupke od međunarodne zajednice, odnosno od Evrope i Sjedinjenih Država. Ovo može izgledati prilično bizarno, budući da Dodikova RS ima samo 1,2 miliona stanovnika, da je od malog ekonomskog značaja i da je također u velikim dugovima.

Odgovornost međunarodne zajednice

Ali njena moć ucjene je velika jer Bosna i Hercegovina ostaje nepomirena i krhka više od dvije i po decenije nakon završetka rata. Zemlja se sastoji od dva poluautonomna dijela: jedan je Dodikova Republika Srpska, a drugi hrvatsko-bosanska federacija. Dejtonski sporazum stvorio je ovu strukturu 1995. godine kako bi ušutkao oružje i dao građanima malo sigurnosti.

U to vrijeme nisu postavljeni temelji za funkcionalnu državu, niti je sporazum za to bio namijenjen. Stalna, efikasna državna struktura trebalo je da nastane tek postepeno, pod nadzorom visokog predstavnika UN-a i vojnih snaga koje je u početku obezbijedio NATO, a kasnije Evropska unija.

Pacifikacija, demokratizacija, evropeizacija – to je bio plan u tri koraka za malu zemlju. Ali Bosna i Hercegovina je dalje od ovoga nego ikad. Za to nisu zaslužni samo nacionalistički lideri poput Milorada Dodika. Za ovo odgovornost snosi i Evropska unija. Ona je uglavnom izgubila interes za balkansku zemlju i danas očigledno nema ni političku volju ni koherentnu strategiju da vodi ozbiljnu i obećavajuću bosansku politiku. Evropa i Sjedinjene Države su imale priliku čovjeka poput Dodika stave na njegovo mjesto sve do danas. Ali to se ne dešava. Pustili su ga da ide svojim putem. On igra igru koja mu je dozvoljena.

Ambiciozni ciljevi

EU je sebi postavila ambiciozne ciljeve. Već 2005/2006. “Dejtonska faza”, period privremenih aranžmana, trebalo je da se transformiše u “Briselsku fazu”. Cilj ovog procesa bio je približavanje Bosne i Hercegovine EU i istovremeno postepeno prepuštanje odgovornosti za državu domaćim političkim akterima. 

Bosna i Hercegovina je trebalo da bude oslobođena statusa kvazi-protektorata, a zatim da se pridruži EU u dugoročnoj perspektivi. Ali ovaj proces nikada nije zaživio. Naprotiv. “Došlo je do sveobuhvatnog zastoja”, kaže stručnjak za Balkan Bodo Veber (Weber) iz berlinskog think tanka Democratization Policy Council, “a onda je došlo do nazadovanja”. Bosna i Hercegovina je u silaznoj spirali, politički, ekonomski i socijalno. To čini Dodikove provokacije opasnijim nego u prošlosti.

Uticaj Aleksandra Vučića

Konačno, postoji još jedan razlog da se ozbiljno shvati zabrinutost zbog predstojeće eskalacije. 

Međunarodno okruženje se značajno promijenilo posljednjih godina. Opadanje pažnje EU i Sjedinjenih Država prema Balkanu u suprotnosti je sa rastućim uticajem Kine i Rusije. 

Dok Kina prvenstveno ostvaruje ekonomske interese u regionu, ruski predsjednik Vladimir Putin koristi Balkan za strateški prodor u Evropu. Odgovara i činjenica da je u Srbiji na vlasti Aleksandar Vučić, autoritarni vladar koji se postepeno distancira od EU i u tom procesu kao da se ponovo povezuje sa sopstvenom militantnom prošlošću. 

Tokom devedesetih Vučić je bio ultranacionalista. Pomagao je u potpirivanju rata u Bosni u to vrijeme – zaključuje Zeit u svojoj analizi. 

LIDER