AUTOR: K.H.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Sport

Najbolji bosanskohercegovački košarkaš Jusuf Nurkić našao se na meti oštrih kritika na društvenim mrežama, tačnije na Twitteru, nakon što je sinoć čestitao nastupajući sveti muslimanski mjesec ramazan na krajnje kontraverzan način.

Naime, Nurkić je, slučajno ili ne, iz neznanja ili svjesno, ramazan čestitao uz fotografiju tzv. Poglavnikove džamije u Zagrebu iz 1944. godine!

Ikre, Jusufe, ikre

On nije posebno objašnjavao razlog ovakve objave, ali su ga brojni posjetitelji Twittera upozorili da je takvo nešto u najmanju ruku neprilično.

Da sve bude gore, učinio je to samo nekoliko dana od 80. godišnjice marionetske i kvlislinške tvorevine NDH, iza koje je stajali nacistički režim i Adolf Hitler lično, a ostali – genocid, logori i sramota.

Sead Kreševljaković, sarajevski pravnik, blogger, počasni generalni konzul Republike San Marino, dugogodišnji program manager teatarskog Festivala MESS, osnivač udruženja građana za promociju kulture, umjetnosti i komunikacije “Videoarhiv – Biblioteka Hamdija Kreševljaković”, među prvima je upozorio Nurkića.

“Džamije se obično zovu Božje kuće, a ovo na slici se zvalo Poglavnikova džamija za čije održavanje su se koristile otete radnje Jevreja deportiranih u logore smrti”, ukazao je Kreševljaković.

Sudbin Musić, aktivista, borac za ljudska prava, novinar, bivši logoraš i preživjela žrtva masakra u Zevocima i Čarakovu kod Prijedora, jedan je od šokiranih ovakvom objavom poznatog sportaša i bh. reprezentativca.

“Ikre (ar. uči) Jusufe! Ikre sine lipi… Iskreno se nadam da je samo neupućenost u pitanju?!”, dodao je Musić.

Dr. Nedad Memić, PR ekspert iz Sarajeva, koji živi i radi u Beču smatra da je ovakva Nurkićeva objava i ružna i tužna.

“Iskreno, ne znam šta je užasnije: da ne zna ko je napravio ovu (bivšu) džamiju u Zagrebu, ili da to zna. Sve u svemu, sramotno i tužno”, naveo je Memić.

Od svih džamija..

Konsterniran je i novinar i kolumnista, saradnik našeg portala, Dragan Bursać.

“Od svih džamija na svijetu, od svih dana u vremenu, ovaj kloc čestita početak Svetog mjeseca fotografijom džamije koja je nosila ime Ante Pavelića, i to na dan kada UZP-ovci Čovićevi i zvanično glasaju protiv zakona o zabrani negiranja genocida”, napisao je Bursać.

Ivana Marić je, također, osudila ovakve Nurkićeve ispade.

“Pored tolikih lijepih džamija, veličati džamiju koju je za vrijeme NDH sagradio zločinac Ante Pavelić i koja je nosila njegovo ime… “,

I drugi su pisali u sličnom tonu.

Srpski mediji već su nazvali skandalom ovakvu objavu Nurkić, a mnogo je na društvenim mrežama oni koji rado negiraju genocid u Srebrenici i slave zločine, pa su jedva dočekali da Bošnjacima prikače epitet “hrvatskog cvijeća”.

Kako je nastala Poglavnikova džamija

Priča o zagrebačkoj džamiji tokom Drugog svjetskog rata je nadasve tragična i tužna, jer pokazuje kako dijelovi jednog naroda i njihova religija mogu biti u datom trenutku izmanipulirani i iskorišteni, kako se historija može s istima poigrati, a kasnije generacije stidjeti.

Naime, o zagrebačkog džamiji se razgovaralo i prije NDH. Po dolasku ustaške vlasti, Ante Pavelić je odbio da se džamija gradi na Zelengaju kod Zagreba s obrazloženjem “da je to mjesto neugledno i neprikladno za džamiju” te predstavnicima medžlisa saopćio da ima “drugo rješenje”. Zapravo, ono je imalo za cilj da kompromitira muslimane tog vremena, da ih umiješa u protusrpsku propagandu, što će glavama platiti brojna bošnjačka nejač po istočnoj Bosni.

Naime, početkom augusta 1941., kako je pisao Večernji list, Pavelić je, primajući izaslanstvo uleme (Ademaga Mešić, Hakija Hadžić, Mehmed Handžić), otkrio svoje rješenje: Dom likovnih umjetnika na Trgu N (Trgu hrvatskih velikana?) preuredit će se u džamiju.

Pavelić je svoju odluku donio iz političko-ideoloških razloga budući da je i slavni Ivan Meštrović iz političkih i ideoloških razloga 1938. izgradio Dom likovnih umjetnika na tadašnjem Trgu kralja Petra I. Velikog.

Sam Meštrović se usprotivio tome, te pisao protestna pisma NDH vlast i zloglasnom ministru Mili Budaku.

Ipak, unutrašnjost Doma likovnih umjetnika potpuno je prenamijenjena u muslimansku bogomolju. Poslije Drugog svjetskog rata, inicijativa za rušenje “Poglavnikove džamije” došla je iz Sarajeva.

Zagrebačka džamija je prozvana “najkrvavijom džamijom u zemlji”, kako je napisao poznati književnik Šukrija Pandžo.

Islamske vjerske vlasti u BiH i Zagrebu usprotivile su se rušenju džamije u Zagrebu jer ona, kako piše u njihovim dopisima, “nije djelo tzv. poglavnika i NDH nego djelo muslimana”.

Na kraju, 9. aprila 1948., prije tačno 73 godine, potpredsjednik Gradskog narodnog odbora Mika Špiljak potpisao je rješenje o rušenju minareta.