Ovo su ispravni načini za pranje osjetljive od‌jeće

Od‌jeća od svile, vune ili čipke zahtijevaju posebno održavanje, jer mogućnost skupljanja, oštećenja ili gubitka boje mnoge navodi da ovakve od‌jevne komade prepuste hemijskim čistionicama.

Ipak, uz pridržavanje ključnih pravila, osjetljive materijale je moguće sigurno i uspješno njegovati kod kuće, čime se produžava njihov vijek trajanja i čuva prvobitni izgled.

Prije pranja ključno je provesti nekoliko pripremnih radnji, a prvi i najvažniji korak je provjera etikete za održavanje na od‌jevnom predmetu. Oznake proizvođača predstavljaju najpouzdaniji vodič za ispravan tretman tkanine, uključujući preporučenu metodu pranja i temperaturu vode, piše Maj Pak Lov.

Nakon toga od‌jeću je potrebno sortirati ne samo po boji, već i po vrsti materijala. Pranje svile s grubljim tkaninama može dovesti do oštećenja osjetljivih vlakana. Odabir odgovarajućeg deterdženta je također presudan za osjetljive materijale poput svile, vune i kašmira preporučuje se korištenje blagih, pH neutralnih tečnih deterdženata, po mogućnosti onih koji su formulirani za osjetljive tkanine. Agresivne deterdžente koji sadrže izbjeljivače ili enzime je potrebno izbjegavati jer oni mogu oštetiti prirodna proteinska vlakna.

“Ključ je u razumijevanju sastava tkanine. Prirodna vlakna poput vune i svile sastoje se od proteina, a enzimi u standardnim deterdžentima dizajnirani za razgradnju proteinskih mrlja mogu skoro ‘pojesti’ tkaninu. Zbog toga je odabir pH-neutralnog deterdženta bez enzima nužan”, navela je hemičarka za tekstil dr. Sarah Lancaster.

Ručno pranje je najpogodnija metoda i preporučuje se za većinu osjetljivih materijala. Lavor ili čisti umivaonik je potrebno napuniti hladnom ili mlakom vodom, temperature do najviše 30 stepeni. Vruća voda može dovesti do skupljanja i blijeđenja boje. U vodi je potrebno u potpunosti otopiti malu količinu deterdženta, oko jedne čajne kašike prije ubacivanja od‌jeće. Time se sprječava da koncentrirani deterdžent dođe u direktan kontakt s tkaninom. Od‌jevni predmet se nježno potopi i ostavi da se namače.

Za svilu je dovoljno pet do deset minuta, dok vuna može stajati i do pola sata. Od‌jeću je potrebno lagano pomicati kroz vodu, bez grubog trljanja, ribanja ili gnječenja. Cilj je da voda I otopina deterdženta prođu kroz vlakna i oslobode nečistoću. Nakon toga, voda se ispušta, a od‌jeća se detaljno ispire u čistoj, hladnoj vodi ponavljajući postupak dok se ne uklone svi ostaci deterdženta.

Najčešća greška koja dovodi do oštećenja od‌jeće je grubo cijeđenje i uvijanje mokre od‌jeće. Umjesto toga, višak vode uklanja se tako što se od‌jevni predmet položi na čisti, suhi peškir, zarola skupa s peškirom i lagano pritisne. Pravilno sušenje ključno je za očuvanje oblika od‌jeće.

Stručnjakinja za održavanje domaćinstva Meri Merlov upozorava: “Najviše oštećenja na vuni i kašmiru se ne dešava u vodi, već nakon pranja. Gravitacija je neprijatelj mokrog pletiva. Vješanje takvog komada dovodi do nepovratnog rastezanja. Polaganje na ravnu površinu je jedini ispravan način sušenja kako bi se sačuvao izvorni oblik”.

Vunene predmete, pletivo i kašmir je uvijek potrebno sušiti položeno na ravnoj površini, na suhom peškiru ili stalku za sušenje, kako se ne bi rastegnuli pod vlastitom težinom. Laganiji komadi poput svilenih majica mogu se sušiti na podstavljenim vješalicama. Od‌jeću je potrebno sušiti dalje od direktne sunčeve svjetlosti i izvora topline poput radijatora jer to može dovesti do blijeđenja i oštetiti vlakna.