Penzioneri se vraćaju na tržište rada u BiH: Finansijska nužda ili želja za aktivnošću?

U Bosni i Hercegovini sve više penzionera odlučuje da se ponovo zaposli, a razlozi za to su složeni. Dok je odlazak u penziju često san mnogih radnika, za mnoge penzionere on predstavlja samo formalnost. Skromne penzije koje ne pokrivaju osnovne životne troškove i želja za ostankom u društvenom životu često ih vraćaju na tržište rada.

Prema podacima Federalnog zavoda za PIO/MIO, na dan 29.08.2024. godine, ukupno 1.489 korisnika starosne penzije je u radnom odnosu. Vlada Federacije BiH nedavno je donijela odluku koja omogućava privremeno i povremeno zapošljavanje penzionera bez gubitka penzijskih primanja, što je ranije bilo moguće samo uz obustavu penzije. Ova odluka je donesena na osnovu presude Ustavnog suda BiH, iako nije proširena na sve vrste penzija.

U Republici Srpskoj, prema podacima Fonda PIO, broj penzionera koji se vraćaju u radni odnos raste iz godine u godinu. Dok ih je 2019. bilo 4.401, 2024. godine taj broj iznosi 8.053. Penzioneri se najčešće zapošljavaju u sektorima građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije i zdravstva.

Ova pojava je posljedica nedostatka stručne radne snage, gdje iskustvo i znanje penzionera postaju neprocjenjivi. Iako zakon omogućava rad penzionerima sa starosnom i invalidskom penzijom bez gubitka penzijskih primanja, korisnici porodičnih penzija gube pravo na penziju ako se zaposle.

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, ističe da se zapošljavanje penzionera praktikuje širom svijeta. On smatra da bi se trebalo iskoristiti iskustvo i kvalifikacije penzionera, posebno u specifičnim poslovima za koje mlađi radnici nemaju dovoljno iskustva. Također, angažman penzionera može smanjiti pritisak na zdravstveni sistem i pomoći očuvanju njihovog mentalnog zdravlja.

S druge strane, mnogi penzioneri koji su prisiljeni na ponovno zapošljavanje zbog niskih penzija suočavaju se s izazovima poput zdravstvenih problema. Minimalne penzije koje ne pokrivaju osnovne troškove života ukazuju na potrebu za reformom penzijskog sistema i boljom socijalnom zaštitom.