Screenshot 6 15
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

U Mostaru sve više mladih građana traži stručnu pomoć zbog mentalnih teškoća koje se manifestiraju depresijom, pasivnošću i beznađem, potvrđeno je za Klix.ba.

Ovaj fenomen deset godina su istraživale četiri mostarske psihologinje, koje su 2010. godine osnovale Centar za psihološku podršku “Sensus”, svjesne teškog stanja i činjenice da im diploma, kao ni mnogima, nije osigurala zaposlenje u struci.

Tako su se Maida Bešo, Arnela Memić, Medina Kljako i Amra Trebović uhvatile ukoštac s psihološkim problemima mladih u Mostaru te kroz edukacije i rad s njima u svom istraživanju došle do zaključka da je glavni uzrok tih problema dosadašnja politička blokada Grada Mostara.

“Brojnim istraživanjama o stavovima mladih prema budućnosti ističe se njihova naučena bespomoćnost, kao naučena reakcija odustajanja i pasivnosti u dugotrajnim neugodnim situacijama koje smatraju da ne mogu promijeniti, niti utjecati na njih. Značajan razlog ovakve situacije je dosadašnja politička blokada Grada Mostara. Mladi nisu mogli ostvarivati svoja osnovna prava, dok su stope nezaposlenosti u porastu. Isključeni iz strategija, programa i poticaja za unapređenje svog položaja, postali smo društvo bespomoćnih, a takva bespomoćnost traumatizira i ostavlja posljedice na mentalno zdravlje”, kaže Maida Bešo za Klix.ba.

Nalazi većine istraživanja koje su radili u proteklih 10 godina ukazuju na pasivizirajuću poziciju društva, a naročito mladih, koji su većinom bili predmet njihovog proučavanja.

Ali kako naglašava Bešo, dodatni udar na mentalno zdravlje građana Mostara prije izlaska iz političke krize je bila pojava koronakrize, koja je utjecala na čitavi svijet, tako da se relaksacijom mjera ne samo u Mostaru nego i širom svijeta očekuje novi val osoba s psihičkim teškoćama.

“Situacija u kojoj se nalazimo već godinu i po, prouzrokovana pandemijom COVID-19, ima obilježja kriznih situacija. A krizne situacije su one koje se javljaju kada smo suočeni s opasnim situacijama koje ne možemo razriješiti poznatim načinima suočavanja i rješavanja problema, što kod ljudi može izazvati osjećaje zbunjenosti, straha, tjeskobe, panike, nevjerice, bijesa i bespomoćnosti. Takve krizne situacije kod ljudi mogu izazvati snažne emocije s kojim se nekada ne mogu sami nositi. Za očekivati je porast broja mentalnih bolesti, povećan broj recidiva, opći pad mentalnog zdravlja nekliničke populacije, gdje su najsnažnija prejudiciranja da ćemo imati porast broja poremećaja iz anksioznog i depresivnog spektra, ovisnosti te nažalost porast broja žrtava porodičnog nasilja”, objasnila je Bešo za Klix.ba.

Zbog toga ističe kako je značajno potražiti podršku drugih i podršku stručnjaka čim se problem primijeti.

“I u našem Centru je primijećeno povećanje broja građana koji se obraćaju za psihološku podršku”, kaže nam mostarska psihologinja.

Savjeti poput pozitivnog korištenja perioda pandemije za aktivnosti poput čitanja, posvećivanja svojim potrebama, meditiranja, tjelovježbe, učenja novih vještina, prema njenim riječima mogu biti korisni, ali istovremeno, takve preporuke mogu biti i kontraproduktivne.

“Naročito kod ljudi koji, zbog gubitka posla, gubitka bliskih osoba, razdvojenosti od porodica i slično, nisu uspijevali biti ‘pozitivni’ niti iskoristiti izolaciju na najbolji način. Važno je prepoznati problem te potražiti pomoć stručnjaka”, ističe naša sagovornica.

Kako se suočiti s problemima

Zbog toga je ona pozvala sve građane koji osjećaju strah, anksioznost, frustraciju, bespomoćnost ili imaju potrebu da s nekim podijele svoj problem, smanje napetost i emocionalnu preplavljenost, ako već nisu, da što prije potraže stručnu pomoć, kako posljedice ne bi bile kobne.

Oni koji su već krenuli na psihoterapiju, a ne osjećaju da su im problemi ozbiljno shvaćeni, da im se predlažu brzi “recepti sreće” i ne uvažavaju neprijatni osjećaji poput anksioznosti, ljutnje, tuge i slično, prema njenim riječima, trebaju razmisliti o promjeni psihoterapeuta.

“Banaliziranje problema mentalnog zdravlja može dovesti do produbljivanja problema te može biti opasno u slučaju teže psihopatologije”, ustvrdila je Bešo.

Ističe da je područje psihologije i psihoterapije zakonski neregulisano u našoj zemlji, zbog čega je ukazala na važnost odabira adekvatnog psihoterapeuta. Pri izboru psihoterapeuta je važno da je osoba prošla odgovarajući višegodišnji trening iz oblasti psihoterapije, u okviru nacionalno ili međunarodno priznatog instituta ili udruženja.

Centar za psihološku podršku “Sensus” je nevladina organizacija osnovana kao neformalna grupa studentica psihologije u maju 2010. godine, a većina njihovih programa je fokusirana na aktiviranje sposobnosti mladog čovjeka u Mostaru i osiguranju jednakih prava svih sugrađana.

“Najaktivnije smo u području obrazovanja i socijalne zaštite. Radimo na pojavnosti i prevenciji svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece školske dobi, potom inkluzivnom obrazovanju te uključivanju marginalizovanih učenika u kvalitetno obrazovanje. Vrijednost naših napora prepoznali su donatori, korisnici i zajednica. Jedan od naših dugogodišnjih projekata – ‘Obrazovanje za sve’ Evropska komisija je nagradila nagradom za integraciju Roma u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj”, kažu mostarske psihologinje.

Također su aktivne i u području neformalne edukacije, naročito mladih, kada je riječ o načinima aktivnijeg uključivanja u društveno djelovanje, pa su u svom širokom spektru djelovanja oformile i psihološko savjetovalište za LGBTI zajednicu.

Entuzijazam i motivacija da psihologiju približe i predstave zajednici te da pokažu svu širinu uključenosti psihologijske teorije i prakse u život pojedinca i zajednice, ih je doveo do decenije postojanja.

Njihov tim danas čine četiri psihoterapeutkinje sa specijalizacijama iz područja psihoterapijskih škola: transakciona analiza, geštalt psihoterapija, sistemska porodična psihoterapija, te EMDR psihoterapija.