Priča iz BiH: Odbili testiranje onkološkog pacijenta, poslali ga na Ag koji se plaća

sa testiranje pkg sem 1 20200814 160936518 mxf 00 02 01 07 still002 303104 750x422 1

Jedno loše iskustvo podijelila je građanka iz Jasenica podijelila je iskustvo iz mostarskog Doma zdravlja u kojem je njenom stricu, inače teško oboljelom od karcinoma, naplaćen antigenski test 19 KM.

Ona je uputila pismo za portal Hercegovina.info.

“U tajništvu i ravnateljstvu mostarskog Doma zdravlja upoznati su sa slučajem M. M. (1959.) iz Gornje Jasenice te znaju da se radi o osobi koja je svih godina imala uredno zdravstveno osiguranje i pravovremeno plaćala markice”, počinje svoju priču za nećakinja od gore navedenog pacijenta.

Ističe da joj posebno smetaju dvostruki kriteriji.

“Ljudima se govori da nema više PCR testiranja i preusmjeravaju na antigensko testiranje u Dom zdravlja pa ga onda uredno naplate. Nekome može PCR, a nekome ne može.”

Pa ako čovjek koji mora primiti hemoterapiju nije hitan slučaj – što onda jeste?

“Ja sam zvala obiteljskog liječnika. Mi iz Jasenice sada u cijeloj ovoj COVID-situaciji pripadamo rodočkoj ambulanti. Tamo nam se javio muški glas, pretpostavljam tehničar i objasnila sam mu da smo mama i ja radile test privatno koji se pokazao pozitivan i pitala sam za svog strica koji živi u prizemlju naše kuće, a pritom je i onkološki bolesnik. On je trebao primiti kemoterapiju, a u međuvremenu se i on razboli.

Htjela sam da se testira jer je neodgovorno da idemo na kemoterapiju bez rezultata testa, bilo bi ludo doći među te ljude ako je eventualno pozitivan. Ambulanta u Rodoču mi je rekla da nema PCR testiranja do daljnjeg i da rade samo antigenska testiranja. Mi smo otišli i uredno platili taj test 19 maraka, a neki poznanici su išli na PCR testiranje besplatno, kao i svi dosad. U Domu zdravlja su nam rekli da imaju upute da se samo hitni slučajevi šalju na PCR testiranje, za sve ostale je preporuka antigensko testiranje. Pa ako čovjek koji mora primiti kemoterapiju nije hitan slučaj – što onda jest?”, nastavlja svoju priču.

Javno zdravstvo se ne razlikuje od privatnog/komercijalnog.

“Kasnije su iz tajništva Doma zdravlja rekli da se oduvijek plaća antigensko testiranje kod njih. Nama to nitko nije rekao ranije, da sam znala to ne bih poslala onkološkog pacijenta da čeka u 8 ujutro na niskim temperaturama. Otišli bi u privatnu zdravstvenu ustanovu i taj isti test izvadili bez svih tih procedura”.

“Od prijatelja sam čula slična iskustva. Po Cimu i Ilićima sve ovisi o raspoloženju liječnika koje dobiju, netko ih šalje odmah na PCR, netko ne. Dom zdravlja je javna zdravstvena ustanova i onda ti naplate test uz obrazloženje da ne rade PCR testiranje, a očito ih rade jer vidimo svakodnevno službene brojke novih slučajeva zaraze”, ističe ogorčena čitateljica.

Iz mostarskog Doma zdravlja tvrde da su prebukirani.

“Ogroman je priljev pacijenata i liječnici moraju raditi trijažu onima koji su najhitniji za bilo kakvu intervenciju, pa i testiranje. Antigensko testiranje se priznaje po naredbama federalnog stožera kao relevantno te liječnici daju tu informaciju osobama koje ne žele čekati za PCR, što nažalost, nije pokriveno osiguranjem”, rekla nam je Kristina Bevanda, v. d. ravnateljica ove ustanove.

Iz ureda – dobili sličan odgovor, antigenski test bi mogao zamijeniti PCR test, ali uz plaćanje.

“Dom zdravlja Mostar kao ustanova primarna zdravstvene zaštite ne radi PCR testiranje, ali je u ovim, izvanrednim okolnostima preuzeo obvezu da sudjeluje u istom na način da organizirano uzima uzorak od pacijenta i, na odgovarajućem mediju, isti šalje u SKB na obradu. Rezultati te obrade bili bi poznati, u prosijeku, za oko 24h, stavljeni na informativnu platformu kojoj su obiteljski liječnici imali pristup i postupali dalje prema pacijentu zavisno od rezultata testiranja.

Iz navedenog je jasno, da, u uvjetima eskalacije infekcija izazvane Omicron varijantom SARS CoV2 virusom, nije svrsishodno koristiti masovno testiranje na dosadašnji način, kada postoji antigensko testiranje koje daje rezultat u roku od 30-tak minuta i koje znatno manje košta, a njegova pouzdanost je približna PCR testu. Zato je u državama uređenijima od naše, već neko vrijeme zauzet i službeno stav o prihvaćanju brzog AG testa kao validnom supstitutu za PCR test, izuzev težih simptomatskih stanja koji će, vjerojatno, zahtijevati bolničko liječenje (Prema službenom stavu za cijelu FBiH najavio je i pomoćnik ministra zdravstva g. Čerkez, dok je isti prihvaćen, koliko je nama poznato).

Objašnjenje za različito postupanje u konkretnom slučaju leži, vjerojatno, u navedenom, dok je razlog za plaćanje brzog AG testa u tome što ga se ne financira iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, nego za isto treba naći posebne izvore. Dom zdravlja Mostar je i do sada sudjelovao u PCR testiranju čiji su troškovi bili značajni, a nisu bili refundirani iz namjenskih sredstava ZZO. Ista situacija je i sa brzim AG testovima koji se ne financiraju iz redovnih izvora za primarnu zdravstvenu zaštitu i za koje bi naša država trebala osigurati dodatne izvore (Hrvatska je npr. najavila mogućnost brzog AG testiranja na uputnice)”, kazala je Ines Popovac, glasnogovornica mostarskog Doma zdravlja.