Prof. Aziz Šunje: U ekonomiji jedne zemlje turizam je samo “biber po pilavu”

Turistički kapaciteti u BiH bilježe sve bolje rezultate, pa je u decembru prošle godine zabilježeno 111.240 turističkih posjeta, što je za 5,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec, a za 8,1 posto više u odnosu na decembar 2022. godine.

– Turisti su ostvarili 213.936 noćenja, što je više za 2,9 posto u odnosu na novembar 2023. i za 5 posto više u odnosu na decembar 2022 godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 40,8 posto, dok je 59,2 posto učešće stranih turista – saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Kada je riječ o strancima, najviše posjeta imali smo iz Hrvatske (27,0%), Srbije (13,8%), Slovenije (8,9%), Turske (7,0%), Austrije (4,4%), Njemačke (3,9%), Crne Gore (3,7%) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,7%), dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 27,6 posto noćenja. U BiH najduže ostaju turisti iz Novog Zelanda (5,2 noći), Brazila (4,6 noći), Katara (4,3 noći), Egipta (3,8 noći), Grčke (3,7 noći) i Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kipra (3,5 noći) u prosjeku. Turistima je u decembru 2023. bilo na raspolaganju 18.527 soba, apartmana i mjesta za kampiranje sa 40.669 raspoloživih kreveta, te 17.247 soba i apartmana u hotelima.

Analitičari međunarodne rejting agencije Standard and Poor’s turizam su ocijenili kao svijetlu tačku bh. ekonomije, primijetivši ekpanziju u ovoj oblasti od 15 posto u prva tri kvartala prošle godine. Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje kaže da turizam u BiH treba biti bitna industrija, jer mnogo je razloga zbog kojih je naša zemlja interesantna turistima.

– Potrebno je vidjeti šta turizam treba da nudi što je distinktivno u odnosu na ostale turističke destinacije, jer radi se o vrlo sofisticiranoj industriji koja uz prirodne i druge potencijale mora ponuditi i kapacitete i sadržaje, mnogo toga što mi objektivno nemamo, a nemamo ni viziju kako iskoristiti Božiji dar koji imamo kroz prirodu i historiju. S tim se ne upravlja na odgovarajući način, pa su i ovakvi rezultati više refleksija nekog trenutnog stanja, a ne strateškog planiranja i djelovanja – kaže profesor Šunje.

On navodi primjer Pariza, kao jedne od najprivlačnijih turističkih destinacija u svijetu, čiji ogromni prihodi u ukupnoj ekonomiji Francuske učestvuju s manje od dva posto.

– Turizam u ekonomiji jedne zemlje, kao što je dobro rekao jedan moj prijatelj, može biti samo “biber po pilavu”. U slučaju BiH “pilav” treba biti prava ekonomija – proizvodnja, energetika, metalska industrija  – ističe prof. dr. Aziz Šunje.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE