samoizolacija
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava

Psihologinja i psihološka savjetnica u edukaciji psihoterapeuta Asima Bratanović savjetuje ljudima da u jeku pandemije COVID-19 misle na svoje zdravlje, kao i na zdravlje ljudi oko sebe i da poštuju preventivne epidemiološke mjere i preporuke nadležnih službi.

Proteklih nekoliko dana u Bosni i Hercegovini i regiji je došlo do pogoršanja epidemiološke slike, odnosno do povećanja broja zaraženih koronavirusom. S druge strane, ljudi sve manje poštuju mjere nošenja zaštitnih maski i poštivanja fizičke distance, što se da zaključiti na osnovu gužvi na ulicama, u kafićima, na izletištima ili u sredstvima javnog prevoza.

Takvu pojavu za Anadolu Agency (AA) je komentirala osnivačica psihološkog savjetovališta i psihoterapije Care4Me Bratanović koja smatra da je ljudima pomalo dosadilo i da gube strpljenje.

“Mislim da su ljudi generalno izgubili strpljenje, dosadilo im je, željni su druženja, hodanja i slobode, a s druge strane mislim da su zbog gužvi na zimovalištima pomislili da to i nije toliko opasno, jer su i iz medija dolazile pozitivne slike da se situacija smiruje i da više nije zabrinjavajuća“, pojasnila je Bratanović.

Ističući kako ljudi istinom doživljavaju sve ono što čuju u medijima, Bratanović je kazala da i mediji zato snose odgovornost i da ne bi trebali o pandemiji izvještavati površno i konfuzno.

Bratanović je naglasila kako je u ovoj situaciji važno poručiti ljudima da moraju biti solidarniji te tolerantniji prema ljudima oko sebe.

“Sa stručnog stanovišta ne mogu da preporučim isključivu zatvorenost 24 ili koliko već sati, jer to nije dobro po mentalno zdravlje ljudi. Pogoršanje mentalne slike i pojave psihičkih oboljenja jednako treba prevenirati kako bi ljudi ostali zdravi i u fizičkom i mentalnom smislu“, rekla je Bratanović.

Ona je dalje preporučila da pri izlascima građani trebaju birati kutke u prirodi sa čistim zrakom, ali bez gužvi. Dodala je da je bolje iz obilja prirodnih ljepota BiH izabrati tihe i mirne livade, šume i planine, nego li one na kojima su restorani i tradicionalno velike gužve.

“Zaboravljamo da su djeca najveće žrtve ovog pandemijskog vremena i da će osjetiti najteže posljedice jer provode djetinjstvo u situaciji koja je sve samo ne normalna. Ne idu u školu, ne izlaze na čist zrak, ne druže se sa drugarima i zatvoreni su u kućama“, istakla je Bratanović.

Ona je kazala kako je povećan broj ljudi koji se javljaju za stručnu pomoć psihologa, a posebno roditelja koji traže savjet jer su zabrinuti promjenama u ponašanju djece.

“Djeca sve češće postaju agresivnija, neka se povlače u sebe, neka se pak boje svega oko sebe. Tako da su djeca totalno zbunjena u jednom momentu zato što im niko ne objašnjava šta se dešava, već njihov mozak površno donosi zaključke da je svijet opasan“, nagkašava Bratanović.

Psihologinja Bratanović tvrdi de se ljudi u ovoj situaciji pandemije mogu osvijestiti isključivo jasnijim informacijama i činjenicama, a nikako se to ne može postići zastrašivanjem.

“Strah se nerijetko koristi u svijetu da se ljudi učine poslušnim, ali oni koji to rade ne računaju na to da ti poslušni ljudi u jednom momentu mogu postati buntovni, da iz adaptiranosti mogu preći u prkos i početi se buniti nakon što im ta poslušnost ne bude odgovarala“, zaključila je Bratanović.