774AE2F0 62E5 4FDC AAC3 7022EAD6289B
AUTOR: K.H.
DATUM: pro 5, 2021 @ 10:15
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti

Državni tajnik za Europu u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova oprostio se od zemalja zapadnog Balkana jer nastavlja karijeru kao bliski suradnik novog kancelara Olafa Scholza, piše Deutsche Welle.

“Zaista mi je stalo do zemalja ove regije i ne mogu zamisliti svoj oproštaj bez zemalja zapadnog Balkana. Zapadni Balkan i za novu vladu Savezne Republike Njemačke imat će iznimno važnu ulogu. Budući da sam i sam sudjelovao u koalicijskim pregovorima u dijelu koji se tiče zapadne Europe, budite uvjereni: Mi ostajemo uz vas i bit ćemo vaša podrška”, poručio je Roth na oproštajnom sastanku s bosansko-hercegovačkim novinarima, posebno zahvalivši predstavnicima civilnog društva koji se zalažu za demokraciju, mir i pomirenje.

Ovaj njemački političar ipak ne krije razočaranje sporim napretkom BiH.

“Stječe se dojam da se u ovih 26 godina mira tako malo toga promijenilo u ovoj zemlji i da 26 godina iznova pričamo o istim stvarima. Želio bih vidjeti BiH u kojoj nije bitno kojoj vjeroispovijedi ili etničkoj skupini pripadaš i u kojoj postoje samo građanke i građani ove zemlje. Potrebno je da se konačno premoste etničke podjele u ovoj zemlji”, smatra Roth.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Susret ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković i dosadašnjeg njemačkog ministra Heika Maasa proljetos u BerlinuSusret ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković i dosadašnjeg njemačkog ministra Heika Maasa proljetos u Berlinu FOTO: DW

Njegov odlazak, kao i nova vlada u Njemačkoj koju će sada predvoditi SPD, događa se u vrijeme jedne od najvećih političkih kriza u BiH i aktivnih pregovora bh. političara oko reforme Izbornog zakona pod aktivnom medijacijom američkih i EU-diplomata.

U Njemačkoj dolazi nova vlada i nova ministrica vanjskih poslova, ali dosadašnji tajnik za Europu otkriva što je rečeno i u koalicijskim pregovorima: Bosna i Hercegovina će za novu vladu biti čak veći prioritet.

Politička kriza traje mjesecima, točnije od kraja srpnja, kada su predstavnici političkih stranaka iz RS-a odlučili ne sudjelovati u radu državnih institucija, parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu. To se dogodilo na inicijativu srpskog člana predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, a kao reakcija na odluku bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH gdje se negiranje genocida smatra kažnjivim, kao i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.

To je bio i povod za još žustriju retoriku o secesiji, najavama o rušenju zakona o Oružanim snagama BiH, Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća…

No, kako je rekao odlazeći njemački državni tajnik iz Ministarstva vanjskih poslova zadužen za Europu, na to se neće gledati skrštenih ruku.

Destruktivna politika – grijeh prema budućnosti BiH

“Ova destruktivna politika, politika secesije, bojkota i blokade institucija je neprihvatljiva. Tko to čini, on zaista čini grijeh prema budućnosti i perspektivi ove zemlje. To neće skrštenih ruku gledati niti EU, niti Njemačka i to sam vrlo jasno dao do znanja u mojim razgovorima i naglasio da se to konačno mora prekinuti. EU sve opcije ima na raspolaganju i sve instrumente na stolu. U to se ubrajaju i sankcije i ovdje se ne radi samo o gospodinu Dodiku”, ozbiljno je upozorio Michael Roth.

Sankcije su, kako kaže, jedna od mogućnosti za koju je potrebna suglasnost, što nije jednostavno, ali ti alati postoje i koriste se u EU-u.

Međutim, ono na što Roth posebno skreće pozornost je civilno društvo za koje kaže da je nužno poslušati i njihov glas i uključiti ga u raspravu o reformi Izbornog zakona i postizanju ključnih 14 prioriteta koji su pred BiH, a nužna je i podrška visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

Novinare, s kojim se Roth sastao, zanimala je i tema proširenja EU-a, na što pojedine članice ne gledaju s odobravanjem, što dodatno ruši optimizam i u BiH.

Predstavljanje koalicijskog sporazuma

U koalicijskom sporazumu se također spominje i regija zapadnog Balkana – ali kad je riječ o Bosni i Hercegovini, najprije se očekuje od te zemlje da ispuni svoje zadaće.

“Moja vlada radi intenzivno s drugim partnerima kako bi se nastavio proces proširenja kada su u pitanju Sjeverna Makedonija i Albanija i da se s njima nastave pregovori. Nadamo se da će s novom vladom Bugarske biti okončana ta blokada i biti postignut dogovor unutar EU-a. Razumijem razočaranje ljudi u BiH s tim što se stvara dojam da EU nije ispunio ono što je obećao. Razočaranje u EU nikako ne bi trebalo biti razlog da političari u BiH ne ispune 14 prioriteta i moja im je poruka da počnu ispunjavati ove prioritete što prije”, podcrtao je Roth.

Reforma izbornog zakona nije „mačji kašalj“

Reforma Izbornog zakona upravo je na pregovaračkom stolu. Prema posljednjim informacijama, pomaci se još uvijek ne naziru. To je još jedno pitanje koje je zanimalo novinare.

“Kada je u pitanju reforma izbornog zakona, u taj proces je potrebno da budu uključeni svi, i oporba i civilno društvo. Računa se svaki glas, svakog građanina, bez obzira na etničko podrijetlo. Princip ‘jedan čovjek, jedan glas’ je najviši doseg demokracije i potrebno je da izbori budu transparentni i slobodni, da se izbjegne lažiranje glasova. Reforma Ustava bi također trebala pratiti razvoj i promjene koje se događaju”, zaključio je Michael Roth.

Pri tom je podsjetio da je i posljednja reforma Izbornog zakona u Njemačkoj “bila bolna” te da to “nije mačji kašalj” već jedan od brojnih izazova.

Ali, politička kriza u BiH, prijetnje bosansko-hercegovačkih političara ratom, odcjepljenjem RS-a, urušavanjem države, polučili su i mnoga nagađanja o angažiranju ruskih kao i NATO snaga u BiH.

“Bosni i Hercegovini nisu sigurno potrebne dodatne trupe. Ali ono što je potrebno je aktivno civilno društvo, podrška civilnom sektoru i podrška diplomacije. Zemlji je potreban EU. BiH treba biti zemlja u kojoj će biti vladavina prava, više radnih mjesta, prostor u kojem će biti mjesta za pomirenje i gdje će se voditi pošten suživot, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost”, odgovor je njemačkog diplomata na ovo pitanje.

„Zapalim svijeću“

Otpor kažnjavanju negiranja genocida bila je još jedna od tema koja je zanimala novinare. Njemačka također ima zakon o zabrani negiranja holokausta. Mogu li iskustva Njemačke pomoći u premošćivanju ove ideološke pat poziciju u kojoj se našla BiH? Prema njemačkom diplomatu, čini se da mogu.

Dužni prema žrtvamaDužni prema žrtvama FOTO: DW

„Moram priznati da se Njemačka nakon 2. svjetskog rata, strašnog nacional-socijalizma i holokausta nije željela intenzivnije baviti ovim pitanjima. I za nas je to bio jedan vrlo bolan proces koji ni danas nije okončan. Kada pomislim samo na to koliko smo malo razmišljali o masakrima koje je činio Wehrmacht u Italiji i Grčkoj… Ali pomirenje je nužno i potrebna je povijesna vjerodostojnost. Vidite kako je to bolno – nakon 26 godina još mnogi zločinci su živi i mnoge žrtve su žive. Svake godine na godišnjicu masakra u Srebrenici zapalim svijeću. Nužno je da država pošalje jasnu poruku da je glorificiranje ratnih zločina i negiranje genocida neprihvatljivo. To su dužni žrtvama. Ali, svjesni smo da povijest nikada nije samo crno-bijela, da ne postoje samo „dobri i loši“ i zato treba razgovarati i suočiti se s onim što se dogodilo“, njegov je stav o ovom osjetljivom pitanju s kojim se, kako je rekao, Njemačka i danas suočava.

Njemački političar u nijekanju pokolja u Srebrenici ne vidi veliku razliku kao kad bi netko u Njemačkoj nijekao holokaust – što je također kazneno djelo.

Stvarni problemi u BiH

Hrabri političari, spremni na dijalog i kompromis, funkcionalan parlament, vlada i vrh države kao i odlučivanje u političkim institucijama, a ne na razini etničkih skupina su nužnosti koje Roth smatra vrlo potrebnim u BiH. Uz to, zemlja se mora suočiti sa stvarnim problemima.

“Umjesto stalnog razgovora tko pripada kojoj etničkoj grupi ili religiji, trebalo bi se koncentrirati na stvarne probleme. Mladim ljudima je potrebna budućnost u njihovoj domovini. Ovdje je veliki gubitak povjerenja, nema posla i perspektive za mlade ljude. Stotine tisuća mladih napušta BiH i mnoge zemlje zapadnog Balkana. Oni su nama u Njemačkoj dobrodošli i dočekamo ih raširenih ruku, obogaćuju nas i čine dobro. Međutim, nedostaju ovoj zemlji. Kako će jedna zemlja izgraditi budućnost bez dobrih i kvalificiranih mladih ljudi?” – pitanje je koje postavlja ovaj njemački političar.

Nakon toga, Michael Roth je imao zanimljivu digresiju.

“Poznato mi je da neki vrlo rado putuju u Moskvu. Nitko nema ništa protiv toga, a usput da kažem da i mi putujemo u Moskvu. Ali, ja se ne mogu sjetiti niti jednog mladog čovjeka koji se iselio u Rusiju, već svi žele u EU, i prije svega, u Njemačku”.

Kao primjer uspjeha mladog i obrazovanog čovjeka navodi primjer Adisa Ahmetovića, SPD-ovog novoizabranog zastupnika u Bundestagu s bosanskohercegovačkim korijenima.

“On je to postigao u Njemačkoj, a njegovi su korijeni i obitelj u BiH. Raznolikost je ono što nas obogaćuje i čini jednu zemlju bogatijom”, zaključuje Roth i time šalje jednu od ključnih poruka i za BiH.

LIDER