Sarajevske mahale: Znate li kako je Vratnik dobio ime?

Vratnik je jedno od najautentičnijih i najljepših sarajevskih naselja koje rijetko koga ostavi ravnodušnim.

Ovaj dio Sarajeva, danas je poznat po Bijeloj tabiji, uskim kaldrmisanim sokacima i tradicionalnoj arhitekturi.

Ime Vratnik nije tek puka oznaka mjesta – ono nosi staru priču o ulazu u grad, sigurnosti i životu koji se kroz stoljeća razvijao unutar i oko zidina.

Prema predanju koje i danas živi među starijim Sarajlijama, naziv “Vratnik” potječe od riječi “vrata” ili “vratnica”, što je nekada označavalo gradski ulaz, prolaz kroz koji se ulazilo u Sarajevo.

Upravo na ovom prostoru nalazila se kapija kojom su karavani i putnici dolazili iz pravca Višegrada, Drine i dalje – prema istoku.

Stari ljudi su govorili da su tu stajala velika drvena vrata koja su noću zatvarana, a danju nadgledana od strane straže.

Tako je cijelo naselje koje se razvilo oko tog strateškog mjesta dobilo ime – Vratnik.

Vratnik kao Bratnik spominje se u katastarskom defteru iz 1530. u popisu ključara: “Husein, sin Abdulahov iz Bratnika Vratnika”, pa zatim u istom dokumentu u popisu kazandžija: “Mahala Bratnik, Murat, sin Cvjetkov, Ejnebej, sin Timurov”, zapisao je Amir Ljubović u knjizi Sarajevo – između historije i legende.

Historijski značaj Vratnika posebno dolazi do izražaja nakon 1697. godine, kada je princ Eugen Savojski poharao Sarajevo.

Kao odgovor na taj napad, osmanske vlasti odlučile su izgraditi fortifikaciju kako bi ubuduće zaštitile grad.

Tvrđava na Vratniku dovršena je 1739. godine, a podigao ju je Gazi Ahmed-paša Rustempašić Skopljak.

U okviru utvrde sagrađene su i tabije, koje su s vremenom postale simboli urbanog identiteta Sarajeva.

Žuta tabija na Jekovcu dobila je ime po Ahmed-paši, a prepoznatljiva je po specifičnoj boji kamena.

Tu su i Strošićka tabija, nazvana po njegovom ocu, Rustem-paši; Arap tabija na Ravnim Bakijama, Zmajevac odnosno Arnaut tabija, te legendarna Bijela tabija, nastala na ostacima srednjovjekovnog grada Hodidjed.

Tvrđava je bila povezana kapijama i kapi-kulama koje su služile kao ulazi i stražarnice.

Do danas su sačuvane Višegradska kapija, kapija na Širokcu i kapija na Ploči – kroz koje se nekada ulazilo u grad.

U Strošićima na Vratniku nalazi se i Gerdeni hadži Husejinova džamija, za koju postoje predanja da je najstarija na području Sarajeva.

O njenoj historiji ranije je za portal govorio historičar i arhitekt Mufid Garibija.

“Osnivač ove džamije je hadži Husejin, mada je u narodu poznata kao džamija u Strošićima.

Spada među najljepše gradske džamije, jedna je od deset vratničkih, i ima svoj mesdžid.

Tajna njene važnosti krije se u njenom nastanku.

Prema kazivanjima starih Sarajlija, džamija je sagrađena u ranom periodu Osmanskog carstva, i zato se smatra najstarijom.

Po mnogim historičarima, godina izgradnje je 1473, što znači da je starija od Careve džamije za 12 godina, i sasvim drugačijeg izgleda”, rekao je Garibija.

U neposrednoj blizini džamije nalazi se i Djevojačka česma – simbol dolaska čiste vode u Sarajevo.

Garibija je naveo da postoje dvije legende o njenom nastanku.

“Jedna verzija kaže da je Gazi Husrev-beg tražio vrelo kako bi mogao praviti džamiju, i s prijateljima je tragao po ovom lokalitetu.

Jedna žena koja je živjela u Strošićima rekla im je da vrelo izvire iz Crne pećine i zamolila da se, ako im odgovara, voda dovede i da se napravi česma pored njene kuće.

Tako je i bilo – pronašli su vrelo i doveli vodu u Sarajevo”,ispričao je Garibija.

Druga verzija je još emotivnija:

“Priča se da su dvije sirote djevojke tkale i od novca koji su sakupile dovele vodu s vrela u ovaj prostor.

U obje verzije, ključnu ulogu imaju djevojke, i zato se česma zove Djevojačka”, pojasnio je Garibija.

Ova česma ima i simboličnu vrijednost – jedina je takva u Sarajevu, iako je tokom vremena nestala.

Obnovljena je, ali sada od drugačijih materijala, jer su korita ranije bila drvena.

“Ta drvena korita su imala i dodatnu svrhu – ljudi koji su imali bolesti srca vjerovali su da drvo koje dodiruje voda ima iscjeljujuća svojstva, pa su ga koristili kao zaštitu, kao hamajliju”, dodao je Garibija.

Danas je Vratnik mirno, ali ponosno naselje koje čuva duh starog Sarajeva.

U svakoj ulici Vratnika, u svakom kamenčiću kaldrme, osjeti se nešto dublje – osjećaj kontinuiteta, opstanka i identiteta.

Vratnik nije samo ime na mapi glavnog grada Bosne i Hercegovine – on je životopisni spomenik Sarajeva – od prve kapije do posljednje tabije.

Zbog svoje historijske, arhitektonske i simbolične vrijednosti, Graditeljska cjelina – Stari grad Vratnik proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nacionalni spomenik čine ostaci zidova starog grada sa tabijama Bijela, Žuta, Strošićka, Arap i Arnaut tabija, kapijama, kapi-kulama Višegradska, Ploča i Širokac, te arheološko pokretno naslijeđe pronađeno na ovom području.