poplava bih
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 12, 2021 @ 19:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Automobili koji su se tokom nedavnih poplava u Kantonu Sarajevo našli pod vodom, barem i djelimično, moraju biti pregledani u servisu kako bi se utvrdila šteta koja je tom prilikom nastala, a prema riječima Almira Cere, rukovodioca Razvojnog i trening-centra BIHAMK-a, dio tih vozila više nije upotrebljiv.

NER FIT

– Kada dođe do poplave, prvenstveno treba utvrditi koliki je nivo same vode, odnosno koliko je vozilo utopljeno u vodu. Ako je do centralnog dijela točka vozilo poplavljeno, možemo smatrati da to vozilo neće imati neke, možda čak i nikakve štete jer su svi vitalni sistemi i komponente u suštini bili iznad vode – kazao je Cero, objasnivši da u tom slučaju na automobilu ne bi trebalo biti većih kvarova, osim možda na kočionom sistemu, konkretno na direktnim izvršnim elementima, disk-pločicama i slično.

Druga stvar koja je bitna je i vrijeme koliko se vozilo nalazilo u vodi.

– Da li je bilo dan ili sedam dana, ne manifestuje se isto. Vrlo poželjno je, ukoliko se može, što prije isključiti, deaktivirati stalni izvor napajanja, to jest startnu baterija ili akumulator. To su neki počeci.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Ne paliti vozilo

Nakon svega toga potrebno je izvući vozilo iz vode tako da se ono ni pod kojim uvjetima ne pali, nego da se isključivo izvuče vučnim vozilom.

– Nakon toga vozilo je potrebno prevući u servis gdje bi se trebalo ustanoviti do kojeg nivoa je bila voda. Ako je potopljen motor kao pogonska jedinica u vozilu, njega će biti potrebno rastaviti u potpunosti jer je u 90 posto slučajeva voda ušla unutra. Pogotovo ako se upali motor, on se može trajno oštetiti.

– Jako je bitno da se motor koji je bio uronjen u vodi ni u kojem slučaju ne pali, znači ne pokreće. Bez obzira na to što neko misli da jeste ili nije ušla voda, izuzev ako nije neko dovoljno stručan da može ocijeniti da li može da upali vozilo. Ako je motor bio u vodi, ni pod koju cijenu ga ne treba paliti – naglasio je.

Prema njegovim riječima, veoma su osjetljive i elektronske komponente i električne instalacije na vozilu na samu vodu.

– U 90 posto slučajeva dođe do konačnog kvara, odnosno do nefunkcionalnosti komponeti koje su u stalnom naponu. A komponente koje nisu u stalnom naponu potrebno je da se detaljno osuše, te nakon toga vrate na svoja mjesta.

Problem je, naveo je, i interijer vozila, odnosno tapacirunzi, sjedišta i ostali elementi gdje imaju posebni začepci, pogotovo u samoj karoseriji vozila gdje može doći do lagerovanja, odnosno akumulacije vode.

– Nakon samog čišćenja ta mjesta mogu da se dobro ne isuše i da za kratko vrijeme dođe do hrđanja, odnosno korozije vozila, što na kraju dovodi do tehničke neispravnosti vozila.

Naknadni kvarovi

Napomenuo je i da nakon sanacije vozila koje je bilo poplavljeno, postoji velika vjerovatnoća da će doći do naknadnih kvarova kako se ono dalje bude koristilo.

– Važno je naglasiti da i nakon saniranja vozila, procjene servisa i kad se zamijene stavke koje je potrebno, postoji velika vjerovatnoća da će u nastavku korištenja vozila doći do naknadnih kvarova i poteškoća.

Odgovarajući na pitanja da li su automobili koji su bili potpuno potopljeni, što smo mogli vidjeti na fotografijama sa poplavljenih područja proteklih dana, uopće više upotrebljivi, Cero je kazao da je krajnja procjena ona koja se izvrši u servisu.

– U krajnjem slučaju takva vozila nije ni isplativo popravljati, pogotovo ako se radi o nekim vozilima kojih mi u suštini imamo najviše u voznom parku u našoj državi. To su vozila proizvedena od 2004. do 2008. godine. Imate prilično star vozni park, a skupe sisteme, odnosno skupe komponente na vozilu.

Objasnio je da je cijena takvih vozila relativno niska, dok su dijelovi koji bi se trebali mijenjati skupi.

– Tu treba dobro odvagati i procijeniti da li je uopće efikasno i isplati li se popravljati vozilo koje je bilo u vodi. Ako se ne isplati, onda vozilo ide na otpad ili kako se već lageruju vozila koja “završe svoju karijeru” i stavlja se van uportebe – zaključio je Cero.

Kasko osiguranje

Šteta za vlasnike automobila koji su uništeni ili oštećeni u poplavama zasigurno je velika. Kasko osiguranje vozila je dobrovoljno osiguranje sa svrhom naknada štete na vozilu, a da li ono pokriva i štetu koja je nastala usljed poplava, pitali smo Ermina Čengića, generalnog sekretara Udruženja društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, to što se radi o dobrovoljnom osiguranju znači, između ostalog, da svaka osiguravajuća kuća prodaje ovo osiguranje uz uvjete kakve ona propiše i koji se mogu međusobno razlikovati u manjoj ili većoj mjeri.

– U najvećem broju slučajeva rizici, odnosno opasnosti koji su pokriveni ovom vrstom osiguranja su slični ili isti. U velikom broju slučajeva, prema tim uvjetima, kod kasko osiguranja motornih vozila poplava uobičajeno spada u takozvane dopunske rizike, te ako se ugovori i plati odgovarajuća premija, onda se osiguranjem pokriva, između ostalog, i rizik poplave, odnosno i rizik bujice i visoke vode – kazao je Čengić.

Drugim riječima, objasnio je, ako je prilikom zaključenja police kasko osiguranja vozila naveden rizik poplave i plaćena odgovarajuća premija za ovaj rizik, onda bi i šteta nastala od poplave trebala biti pokrivena, u skladu sa uvjetima osiguravajuće kuće sa kojom je osiguranik zaključio policu osiguranja.

– Nije neuobičajeno da osiguravajuće kuće u svojoj ponudi imaju različite kombinacije rizika kroz tzv. prodajne pakete, pa se tako i poplava, odnosno bujica i visoka voda, mogu naći u tim kombinacijama među rizicima koji su pokriveni.

Najbitnije je da osiguranik prilikom zaključenja bilo koje police osiguranja, zna šta kupuje.

– Odnosno da izvrši uvid u uvjete osiguranja i rizike koji su pokriveni tom policom i ukoliko neki od rizika ili opasnosti eventualno nisu uključeni, onda može intervenirati i uz plaćanje odgovarajuće premije osiguranja dobiti policu kakva mu odgovara – zaključio je.

Nakon proglašenja stanja prirodne nesreće, Općina Ilidža izdala je obavještenje za građane da Službi civilne zaštite, odnosno Općinskoj komisiji za procjenu šteta mogu prijaviti štetu koja im je pričinjena tokom poplava.

Međutim, u prijavnom obrascu vozila nisu navedena tako da je ostalo nejasno da li će i ta vrsta štete i pod kojim uvjetima građanima biti nadoknađena. Međutim, kako saznajemo u Općini Ilidža, građani su, ipak, prijavljivali da su im vozila stradala u poplavama.

LIDER