Stranačke bitke su počele bez rukavica: Zašto je bitna pozicija na izbornoj listi 

Stranačke bitke su počele bez rukavica: Zašto je bitna pozicija na izbornoj listi 

Sve stranke koje planiraju učestvovati na općim izborima ove godine uskoro Centralnoj izbornoj komisiji moraju predati liste s imenima za sve nivoe vlasti. To je ujedno i najnervozniji period za većinu stranaka, a posebno za one s velikim apetitima.

Fizički obračun, odnosno pokušaj fizičkog obračuna u tuzlanskoj SDA samo je jedan primjer kako žestoke borbe za što bolju startnu poziciju. U pozadini transparentnih političkih zbivanja dešavaju se velike bitke gdje se politička rasprava nerijetko pokušava “argumentirati” i šakama, odnosno fizičkim obračunom.

Bez obzira na kojoj listi kandidat želi biti, ključna je pozicija na koju ga nominuju stranački organi. Najpoželjnije pozicije unutar stranačke liste uz nositelje listi su prvih pet mjesta. Kod većine parlamentarnih stranaka to u najvećoj mjeri znači i prolazak tih kandidata u parlamentarne klupe i samim tim četiri godine prilično lagadnog života sa visokim i redovnim primanjima.

Unutarstranački cenzus

Međutim postoji nešto što se zove unutarstranački cenzus. Naime, što je kandidat na unutarstranačkoj listi postavljen niže, manje su mu šanse da bude izabran. Naprimjer, ukoliko je određeni kandidat na spomenutoj listi postavljen na 15. mjesto, on mora osvojiti 20% glasova od ukupnog broja koje stranka osvoji da bi mogao napredovati na listi. Cenzus za pomjeranje na unutarstranačkoj listi je postavljen na 20% i to uspiju preskočiti tek pojedinci.

Stoga imamo primjere da neki kandidati koji su postavljeni nisko na listi, uprkos tome što osvoje više glasova od nekih kolega koji su visočije postavljeni, ipak ne prođu u parlamente jer nisu uspjeli preskočiti cenzus od 20%.

Drugim riječima, ako je pojedinac naprimjer miljenik stranke i bude postavljen na treću poziciju na listi, on u parlament može ući i sa znatno manje glasova. Dok kandidat sa 17. pozicije na listi ili niže bez obzira ako dobije i više glasova od kolege sa treće pozicije neće ući. Jedina nada mu je da dobije minimalno 20% od ukupnog broja glasova stranke d abi mogao napredovati na listi.

Naprimjer, ukoliko neka stranka osvoji 10.000 glasova, kandidat mora imati bar 2.000 ličnih glasova kako bi se mogao kretati unutar liste.

Nedavno je SDP u državnom parlamentu tražio a se taj cenzus sa 20% spusti na 10%, ali prijedlog nije prošao komisijske faze i samim tim je zapeo u moru birokratije.

“Visokom stopom od 20 posto narušava se izborna volja građana i obesmišljava sistem preferencijalnog glasanja za pojedine kandidate i kandidatkinje. Ovim zakonom predlaže se da se prag unutar liste spusti na 10 posto kako bi se dosljedno poštovala volja građana”, naveli su u obrazloženju iz SDP-a.

Sve to utječe na nervozu pojedinaca koja se manifestuje grubim prepirkama i neprimjerenom ponašanju poput onoga u Tuzli.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE