Teška godina iza proizvođača kornišona i malina

Pred kraj sezone poljopriverednici, kao i svake godine, zbrajaju rezultate svog mukotrpnog rada i ulaganja u kulturu koju uzgajaju.

Gotovo svake godine u našoj zemlji zbog vremenkih uvjeta „podbaci“ neka poljopivredna kultura. Ova godina je brige donijela najvećem broju poljoprivrednika.

Prevelika vlažnost pogodovala je razvoju bolesti i manjem prinosu većine biljaka. Uzgoj krastvca kornišona u Bosni i Hercegovini se pokazao dobrim izborom. Krastavcu klima uglavnom odgovara, a tržišta ne nedostaje i uglavnom je inozemno.

Međutim, i u ovoj proizvodnji kiše su, u sezoni na izmaku, ostavile trag.

U firmi Agrodar iz Cazina, koja se bavi otkupom kornišona direktor Aldin Kuduzović kaže nam da su ove godine od kooperanata otkupili 1100 tona ovog krastvaca. Ono što, unatoč lošijim prinosima, raduje proizvođače i pomaže im da sačuvaju proizvodnju je konstantni rast cijene proizvoda i to u prosjeku za 10 feninga svake godine, navode iz ove firme za Hayat.ba.

Ističu i da je nakon svega, kvalitet kornišona dobar. Jamin Selimović, predsjednik Udruženja Kornišon iz Živinica, koji se i sam bavi proizvodnjom kaže da je prinos smanjen, ali da su zbog dobih cijena koje je Udruženje ponudilo, proizvođači ipak mogli izvući finansijsku korist i na kraju biti zadovoljni.

Prva klasa je, navodi Jasmin, proizvođačima plaćena 1,50 KM, druga 0, 80 KM, a treća 15 feninga.

Rast cijene kornišona iz godine u godinu je dobra garancija za očuvanje i proširenje ove proizvodnje u Bosni i Hercegovini. S druge strane, proizvodnja malina nema takve garancije.

Malinari su i prošle godine upozoravali da ovoj persektivnoj proizvodnji prijeti propast u Bosni i Hercegovini upravo zbog pada cijene po kilogramu. Ona je ove godine blizu 1,5 KM kažu nam iz cazinskog Agrodara.

Navode i da je kišno vrijeme uzrokovalo mnogo veću štetu na zasadima osjetljive maline nego na kornišonu zbog čega je i kvalitet proizvoda slabiji nego ranije.

Ipak, ono što je otkupljeno, a u ovoj firmi govore o 150 tona maline, pronašlo je i svog kupca, zaključuje Kuduzović.

Proizvodnja kornišona i malina u posljednjim godinama mnogim je porodicama u državi donijela dodatnu ili jedinu plaću u domaćinstvo. Činjenica da su proizvodi zanimljivi inozemnom kupcu dodatno podiže značaj ovih proizvodnji, koje su nedvojbeno za malo vremena otvorile mnoga radna mjesta.

Upravo zato bi one morale biti strateške, ali i planski vođene i štićene od strane institucija kako proizvođači ne bi morali snažno osjetiti baš svako i najmanje pomjeranje na globalnom tržištu ili svaku vremensku promjenu.

Hayat.ba