U BiH se traga za više od 7.000 nestalih: Nedostatak informacija i političke volje otežava proces

U BiH je do sada pronađeno oko 24.000, a traga se za još blizu 7.400 nestalih osoba. Kako je za Klix.ba kazala Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH, 25 godina poslije, sve je teže doći do masovnih grobnica jer nema vjerodostojnih informacija o njihovim lokacijama, kao ni političke volje da se na ovaj proces stavi tačka. U BiH su do sada pronađeni posmrtni ostaci skoro 80 posto od ukupnog broja nestalih osoba, a Fazlić ističe kako je po tome naša država primjer u svijetu na koji se ugleda po svemu što je do sada urađeno po tom pitanju.

“Međutim, postoji taj broj osoba koje još nismo pronašli i za članove njihovih porodica kao da nismo ništa ni uradili jer njihovih najmilijih još nema. Želim istaći da je proces potrage za nestalim osobama ušao u jednu veoma tešku fazu s obzirom na to da je prošlo 25 godina i više od zvjerskih ubistava i zakopavanja ljudi, premještanja njihovih posmrtnih ostataka s jedne lokacije na drugu, komadanje skeleta kako bi se najstrašniji zločini prikrili. Protok vremena je veliki i važan je s aspekta traganja za nestalim osobama jer je sve manje tačnih informacija o lokacijama grobnica”, kazala je Fazlić.

Svjedoci ne pružaju informacije o lokacijama masovnih grobnica

Shodno tome, nastavlja Fazlić, svjedoci koji znaju ne govore, šute čak i tolike godine poslije svih zločina koji su se dogodili pa zbog toga posmrtni ostaci mnogih ljudi još nisu pronađeni.

“To je ujedno i najveći problem kada je riječ o potrazi nestalim osobama. Dakle, mi svaki dan radimo i vrše se ekshumacije, pretrage terena, ispitivanja informacija, provjera svega onoga što dođe do nas, ali kada dođemo na teren u posljednje vrijeme nam se dešava da posmrtnih ostataka nema na onim mjestima na kojima su svjedoci tvrdili da postoje i da su viđeni. Ovih dana se radi po tvrdnji jednog svjedoka da se na Tomašici nalaze posmrtni ostaci žrtava koji su tu premješteni sa primarne lokacije, međutim, već četvrti dan iskopavanja konkretnih rezultata, odnosno, posmrtnih ostataka na tom mjestu nema. Svakodnevno radimo na iskopavanjima, ali konkretnih rezultata nema. U posljednje vrijeme nam se dešava da posmrtne ostatke nalazimo na površini terena, nisu zakopani, kao i da prilikom gradnje mnogih objekata, parkinga, vikendica i slično, bageri i druge radne mašine zakače kosti i to će nam se vjerovatno dešavati u budućnosti”, navela je naša sagovornica.

Na području BiH je do sada otkriveno više od 800 masovnih grobnica, kao i hiljade pojedinačnih. Institut za nestale osobe BiH je jučer okončao ekshumaciju u Višegradu na lokalitetu Rujišta, a u toku naredne sedmice se očekuje ekshumacija na Rostovu gdje su pronađeni posmrtni ostaci žrtava Bugojanaca za koje se sumnja da su bili u logoru na tom lokalitetu.

“Radi se na Tomašici i to se očekuje u ovoj sedmici. Do sada je prekopano više od 600 kvadratnih metara terena na tom lokalitetu. Također, očekujemo naredbu Tužilaštva BiH za ekshumaciju na Vlašiću, lokalitet Duboka, gdje su ranije uočeni posmrtni ostaci više žrtava. Također ćemo imati ekshumaciju u Zvorniku gdje je također na poljoprivrednom zemljištu radna mašina prilikom izvođenja poljoprivrednih radova zakačila skelet i izvučeno je više kostiju i sada je ta površina ograđena i osigurana i očekuje se naredba Tužilaštva BiH za tu lokaciju. Mnogo je posla pred nama i nadamo se da će nas ove informacije koje imamo dovesti do novih lokacija masovnih grobnica”, istakla je Fazlić.

Institut za nestale osobe BiH blisko sarađuje s Tužilaštvom BiH u procesu traženja nestalih osoba te je Fazlić istakla da ova pravosudna institucija zapravo rukovodi istragama po pitanjima ratnih zločina.

“Izdaju zahtjeve za naredbu Suda BiH za ekshumaciju i pod njihovim nadzorom se vode sve ekshumacije i mi blisko sarađujemo s njima. Imamo čak zajedno i jedan operativni tim s Tužilaštvom BiH i SIPA-om koji se zove ‘Terra’ i koji radi na provjeravanju informacija o lokacijama masovnih grobnica i uopće na procesu traganja za nestalim osobama”, pojasnila je.

Država treba stajati iza potrage za nestalim osobama

Kada je riječ o potrazi za nestalim osobama, Fazlić je navela da su Institutu sredstva ograničena na proces traženja nestalih, za razliku od susjedne Hrvatske koja ima upola manje nestalih.

“Oni tragaju za upola manje nestalih, ali imaju apsolutno neograničena sredstva za taj proces potrage za nestalim osobama, dok kod nas to nažalost nije slučaj. Svakako nam nedostaju sredstva, ljudi, kao i savremena oprema. Prošlo je previše vremena i pomogli bi nam posebni instrumenti poput savremenih dronova, georadara, psi tragači koji su specijalno obučeni i koje ima Hrvatska. Oni bi znatno pomogli naročito u smislu da se na lokacijama preliminarno utvrdi da li je moguće da se tu nalazi neka masovna grobnica. Za tu svrhu postoje instrumenti koji mogu prodrijeti u dubinu zemlje i provjeriti da li je tu dolazilo do pomjeranja zemljišta i da li postoji mogućnost da se tu nalazi neka masovna grobnica. To bi nam uštedjelo i vremena i novca, ali sve nam to nedostaje”, kazala je Fazlić.

Fazlić je posebno naglasila da država treba stajati iza potrage za nestalima te da je u tom procesu politička volja izostavljena.

“Potrebno je da se osigura da imamo neograničena sredstva kao što je slučaj s Hrvatskom gdje zaista imaju sve što je potrebno na tom procesu, kod nas to nije slučaj. Ipak, najpotrebnija nam je politička volja da se ovo pitanje riješi i da se otvore sve arhive koje postoje u policijskim organima u kojima se nalaze informacije na osnovu kojih možemo doći do masovnih grobnica. Potrebno nam je i to da oni koji imaju takve informacije konačno i progovore, da njihova savjest proradi, ako ništa, kako bi konačno nakon toliko godina porodicama ubijenih i nestalih pružili tu minimalnu utjehu da znaju gdje su kosti njihovih najmilijih i da mogu da odu da se pomole svako u skladu sa svojim običajima”, navela je Fazlić.

Dug proces traženja nestalih usljed nedovoljno informacija dovodi do toga da, nažalost, brojne porodice žrtava ne dočekaju da pronađu posmrtne ostatke svojih najmilijih jer, kako je kazala Fazlić, vrijeme čini svoje, ljudi umiru i nikada ne dočekaju ukop sinova, braće, očeva…

“Takav slučaj smo imali nedavno u Prijedoru gdje majka nije dočekala da ukopa kosti jedinog sina kojeg je tražila 28 godina. Riječ je o najmlađoj žrtvi koja je u ponedjeljak ukopana u Kozarcu. Četrdeset dana ranije njegova majka je preminula i nije dočekala tu dženazu, a takvih sudbina je, nažalost, mnogo. Dajem sebi za pravo da apelujem na one koji znaju, a takvih sigurno ima, da progovore, da kažu gdje su kosti ubijenih I da umire svoju savjest, a porodicama pruže toliko dugo očekivani smiraj”, poručila je Fazlić.

Klix.ba