Učenici u Njemačkoj sve lošiji u maternjem jeziku

Nikada do sada učenici devetog razreda nisu bili tako loši u njemačkom jeziku kao sada. To pokazuje studija Konferencije ministara obrazovanja i kulture. Stručnjaci smatraju da je razlog zatvaranje škola tokom pandemije koronavirusa.

Redovni sastanak ministara obrazovanja obilježile su teme kako nastavničku profesiju učiniti privlačnijom, kakve dodatne obrazovne ponude treba da postoje i šta se još trenutno dešava.

No, obraćanje Petre Stanat, šefice Zavoda za razvoj kvaliteta u obrazovanju (IQB) dovelo je do uzbuđenja. Ona je predstavila rezultate studije i obrazovni trend za prošlu godinu. U njima se tretira kapacitet učenika devetog razreda iz predmeta njemački, engleski i francuski jezik.

Pad nivoa znanja njemačkog jezika

Upravo rezultati poznavanja njemačkog jezika bili su šokantni – 34 posto učenika ne uspijeva postići standard čitanja (2015. je bilo 18 posto), 22 posto njih ne zadovoljava minimalne standarde u pravopisu (2015. je bilo 13 posto). Autori studije su konstatovali: “Ovo je statistički značajan i evidentan pad kompetencija iz predmeta njemački jezik”.

Predmet njemačkog, osnova cjelokupne nastave, ima problem, a tako i Konferencija ministara obrazovanja i kulture. Studija također pokazuje da samo 18 posto učenika ocjenjuje svoje interesovanje za predmet kao “visoko”. Petra Stanat je zabrinuta.

“Iznenadilo me u kako velikoj mjeri su zastupljeni negativni trendovi po pitanju predmeta njemačkog jezika”, izjavila je Stanat.

https://e97a6df1893518c0b5c2847b70622698.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html

U nekim porodicama skoro da se ne govori njemački

Studija takođe pokazuje da su već ranije poznate veze potvrđene. Obrazovno ugroženi domovi i porodice u kojima se malo govori njemački su najveći problem za djecu. Na primjer, u obzir je uzimano i to da li u roditeljskim domaćinstvima učenika ima više ili manje od 100 knjiga – pokazatelj udaljenosti ili bliskosti s obrazovanjem.

Studijom se bavilo i time koliko se često njemački jezik govori u domovima učenika. Rezultat još jednom potvrđuje ono što se znalo: više knjiga – bolji školski uspjeh. I što se manje govori njemački jezik, to su lošije obrazovne šanse.

Iako je udio roditelja sa slabijim obrazovanjem i roditelja migrantskog porijekla značajno porastao od 2015., samo to povećanje ne može objasniti pad znanja njemačkog jezika u mjeri u kojoj je to ustanovljeno. Naučnici su to provjerili uz pomoć kontrolnih proračuna u kojima su vrijednosti izmjerene 2022. godine uporedive s onima iz 2015. Dakle, šta se još desilo tokom ovog perioda?

Nisu samo migranti

I organizatori studije i ministri obrazovanja sumnjaju da je razlog zatvaranje škola tokom restriktivnih mjera u vrijeme pandemije. Podaci studije sami po sebi nisu prikladni za definitivno razjašnjavanje uzroka. Ipak, šefica IQB-a Stanat je kazala da vjeruju da su ograničenja u školskoj svakodnevici vezana za pandemiju imala važnu ulogu.

Upadljivo je da su se rezultati negativno razvijali u svim saveznim pokrajinama. Tako i u onim u kojima je udio migranata manji nego u drugim.

Loši rezultati u segmentu slušanja

Ministar obrazovanja u Hessen-u Ralph Alexander Lorz (CDU) također u to sumnja i jednostavno ponavlja sopstvenu izjavu u kojoj je već davno upozoravao.

“Vjerovatno će nam trebati pet godina da nadoknadimo pet mjeseci zatvaranja škola. I mislim da je to dio tog efekta”, konstatovao je.

Organizatori studije su istakli da se loši rezultati posebno odnose na oblast slušanja, tj. na one vještine na koje otkazivanje nastave u učionicama ima posebno veliki utjecaj. Čitanje i pravopis su nešto manje pogođeni, jer se mogu lakše vježbati kod kuće tokom učenja na daljinu nego što to mogu slušanje i govor.

U kolonama brojki u studiji nalazi se još jedan, naizgled paradoksalan, pokazatelj da je zatvaranje škola tokom pandemije bilo odlučujući faktor za nagli pad rezultata iz njemačkog – rezultati iz engleskog jezika su poboljšani u istom periodu.

Bolji engleski zahvaljujući Netflixu?

Ono što na prvi pogled izgleda nelogično, prema naučnicima, pruža potencijalno ključan pokazatelj o tome šta se dogodilo tokom pandemije. Umjesto da razgovaraju na njemačkom i na taj način treniraju svoje jezičke vještine, mnogi učenici su očigledno drugačije provodili vrijeme – slušajući i čitajući engleski.

“Vjerujemo da je pandemija ovdje možda i imala pozitivan učinak. Učenici su provodili dosta vremena na internetu ili su gledali Netflix, i to često na engleskom”, ukazala je Stanat.

Ako je zatvaranje škola glavni uzrok lošijih rezultata, možda se u izvještajima krije dobra poruka, ali posebno za buduće učenike, jer je vrijeme zatvaranja škola prošlo. Čini se da se u budućnosti ne očekuje dalji, još dublji pad rezultata iz predmeta njemački jezik. Barem ne iz ovog razloga, piše Deutsche Welle (DW).