Vijeće ministara BiH će koristiti antivirus ruske kompanije Kaspersky koja je na Zapadu nepoželjna

Generalni sekreterijat Vijeća ministara je sa firmom Prointer sklopio sporazum o ugradnji sistema za cyber sigurnost koje je razvila kompanija Kaspersky. Zbog veza sa ruskom državom, ova kompanija ne uživa veliko povjerenje u zapadnim državama.

Kompanija Kaspersky je osnovana u Moskvi 1997. godine,a osnivači su Eugene Kaspersky, Natalya Kaspersky i Alexey De-Monderik. Kaspersky se suočio s kontroverzama zbog tvrdnji da je bio u kontaktu s ruskom Federalnom sigurnosnom službom (FSB), a kompanija je to negirala.

Ministarstvo nacionalne sigurnosti SAD-a zabranilo je proizvode kompanije Kaspersky u svim vladinim odjelima 13. septembra 2017. godine, a kasniji su izvještaji utvrdili da su hakeri koji rade za rusku vladu ukrali povjerljive podatke sa kompjutera ugovornog radnika američke NSA.

Slučaj su javnosti otkrili američki mediji, a sam slučaj hakovanja su navodno otkrili izraelski hakeri koji su sami provalili u sistem Kasperskyog. Dodatno su 2017. godine iz Wall Street Journala tvrdili da ruski obavještajci koriste Kaspersky da skenira kompjutere širom svijeta.

Osim SAD-a, Kaspersky programi su izazvali zabrinutost i u drugim zapadnim državama. Tako je Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost Velike Britanije 2017. savjetovao je, kao mjeru nacionalne sigurnosti, da vladini odjeli Velike Britanije izbjegavaju ruski antivirusni softver kao što je Kaspersky.

Također, litvanska vlada zabranila je softver Kaspersky Lab na osjetljivim kompjuterima tvrdeći da predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti Litvanije, a Nizozemska vlada je, također, 2018. godine odlučila postepeno ukinuti upotrebu antivirusa ove kompanije.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, uslijedile su dodatna odstranjivanja programa Kaspersky iz sistem zapadnih zemalja.

Njemački savezni ured za informacijsku sigurnost poznat kao “BSI” pozvao je potrošače da ne koriste antivirusni softver koji je napravio ruski Kaspersky, upozoravajući da bi kompanija mogla biti upletena u hakerske napade, ipak nije donesena jasna odluka o zabrani proizvoda. Italijanska vlada je također najavila da će ograničiti upotrebu ovih antivirusa u javnom sektoru.

Poljska, Irska, Litvanija, Latvija i Estonija su u septembru prošle godine pozvale da se uvedu mjere zabrane upotrebe Kaspersky programa u čitavoj EU zbog njegovog stava prema invaziji na Ukrajinu, iako nisu iznijeli dokaze o aktuelnom špijuniranju u korist Kremlja.

Stručnjak za cyber sigurnost Predrag Puharić kaže da što se same tehničke izvedbe Kaspersky antivirus dovoljno kvalitetan, ali da on obično nije najeftinije rješenje i da i to postavlja pitanje kakvi su uslovi tendera bili.

“Što se tiče sumnji u povezanost sa FSB-om Rusije, dakle to je dovoljno dobro potvrđeno da su ozbiljne države odlučili i zabranili saradnju sa kompanijom Kaspersky. Između ostalih, nama možda najvažnija Njemačka i velike kompanije kao što su Twitter i Facebook zabranjuju upotrebu Kaspersky proizvoda”, govori Puharić.

On ističe da zbog sumnji u povezanost sa Rusijom, Kaspersky i nije najoptimalnije rješenje , te postoje kvalitetnija pa i povoljnija rješenja.

“Ta povezanost sa ruskom državom je poprilično dobro dokazana, sad je pitanje za ljude koji su donijeli odluke zašto su se odlučili za to i zašto ta činjenica nije uzeta u razmatranje ili nije bila sporna. Ja svakako smatram da kada ima jednako kvalitetnijih rješenja, možda čak i u nekim situacijama povoljnijih,da se trebalo izbjeći i da nije baš najoptimalnije rješenje”, pojašnjava Puharić.

To što nije otvoreno zabranjen u Evropskoj uniji, on pojašnjava činjenicom da je u ozbiljnim državama i preporuka dovoljna za izbjegavanje takvih kompanija.

“U organizovanim državama, dovoljna je preporuka da se izbjegavaju takve kompanije i neće se desiti da se to ne ispoštuje, postaviti će se uslovi i tendera tako da se to jednostavno neće desiti. U nekim situacijama nije potrebno zabranjivanje i dovoljna je preporuka jer neće niko rizikovati svoj vlastiti poslovni ugled zbog saradnje sa firmom koja ima problema sa reputacijom”, tvrdi Puharić.

Na kraju upozorava da je problem razmjenjivati obavještajne informacije sa nekim u koga nemate potpuno povjerenje, posebno u kontekstu težnji ka euroatlantskim integracijama.

“Kompanija ima problem sa povjerenjem to neminovnost. Kako će partneri reagovati to ne možemo znati, ali da je trebalo po mome mišljenju potruditi da se izbjegne. Ima jednako dovoljno kvalitetnih rješenja i ne znam zašto se trebalo insistirati na nečemu što je jednostavno kontraverzno”, zaključuje Puharić.

Klix