Zašto BiH nema jasnu politiku prema Izraelu i kakva bi ona trebala biti

Izrael je jedna od najutjecajnijih država na svijetu, a za koju su naši sagovornici saglasni da je među onima prema kojima Bosna i Hercegovina nema jasnu vanjsku politiku. Pitali smo ih kakvu bismo politiku trebali imati prema ovoj državi.

Profesor Jahja Muhasilović te novinar i diplomata Hajrudin Somun su u razgovoru za Klix.ba govorili o tome zašto se Bosna i Hercegovina nije jasno odredila prema Izraelu.

Muhasilović smatra da su ovom slučaju, kao i u mnogim drugim, vanjskopolitički odnosi, kako je izjavio, taoc etničkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Primjera radi, napomenuo je da su politički predstavnici Srba monopolizirali odnose s Rusijom, dok su politički predstavnici Bošnjaka monopolizirali odnose s Turskom.

“Odnosi s Izraelom nikada nisu bili jasno definisani zbog etničkih odnosa. Postoji nedržavni sektor koji vrlo često ima simpatije prema palestinskom pitanju. To nije ozbiljnije kontaminiralo odnose s Izraelom”, dodaje Muhasilović.

Za Somuna nije samo stvar o dojmu da ne postoji jasno određena politika, već da je, kako je naveo, četvrt vijeka istina da Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu vanjsku politiku. Podsjetio je da druge država, koje imaju više regija, imaju jedinstvenu vanjsku politiku.

Copy

“Šefovi država ili vlada, a u nas članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine bi trebali da kreiraju vanjsku politiku, diplomatija da je izvršava, a ovako kako im je omogućio rogobatni dejtonski ustav, oni se ponašaju po izreci ‘ko u klin, a ko u ploču’. Pošto su odnosi Bosne i Hercegovine i Izraela tema, tu su razlike između ‘vanjskih politika’, koje vode članovi Predsjedništva, drastične gotovo istovjetno kao u odnosu na invaziju Rusije u Ukrajinu. Uzmimo za primjer jednu od izraelskih zračnih invazija na palestinsku Gazu prije tačno godinu dana. U znak podrške jednoj ili drugoj strani, sa sarajevske Vijećnice i Starog mosta sijale su se palestinske boje, a u Banjoj Luci boje izraelske zastave”, istakao je.

Smatra da je tada bila ispravna konstatacija Klix.ba “I deset godina kasnije ista meta – isto odstojanje”.

“Mislio se na to da to traje deceniju, a u stvari decenijama. Kad je Izrael 2014. sravnio dijelove Gaze, Milorad Dodik je poslao čestitku premijeru Benjaminu Netanyahuu, kao što se danas raduje ruskoj invaziji na Ukrajinu. Do sredine aprila, dakle za dva mjeseca okrutnog rata, ocjene su da je u Ukrajini stradalo 400, a prema UN-u 202 djece. Doduše, dvije trećine ih je izbjeglo s majkama. U Gazi, od samo 1,8 miliona stanovnika, uglavnom izbjeglica, na prostoru manjem od jednog manjeg kantona u Bosni i Hercegovini, za dva-tri dana od izraelskog bombardovanja 2014. smrtno ih je stradalo 538”, podsjetio je Somun.

Kakva bi politika trebala biti

Tema razgovora je bilo i to kakva bi bosanskohercegovačka politika trebala biti prema Izraelu. Muhasilović je naglasio da ona treba biti zasnovana na nacionalnim interesima Bosne i Hercegovine, ali da je problem u tome što Bosna i Hercegovina nije definisala nacionalne interese.

“Imamo opći stav da su nam euroatlantske integracije prioritet. Svijet je mnogo širi od Evropske unije i NATO-a. Postoje ozbiljne regionalne sile koje nisu članice EU i NATO-a, a među njima je upravo Izrael”, rekao je.

Na pitanje da li bi se poboljšavanjem odnosa s Izraelom poboljšao i status Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima, odgovorio je da niko niti jednu državu ne spečava da ima preference.

“Građenje bilateralnih odnosa s Izraelom nosi i određene rizike. Treba biti oprezan, jer mi nismo velika sila. Treba odrediti koji model odnosa želimo imati s ovom zemljom”, ukazao je i dodao da bi trebalo balansirati između Izraela i arapskog svijeta.

Za Somuna je Švedska primjer kako ti odnosi trebaju izgledati, a pozvao se i na primjer Srbije. I on je pozvao na vođenje uravnotežene politike.

“Uzmimo za primjer susjednu Srbiju koja, iako to zvuči nevjerovatno, ima uravnoteženiju politiku i prema Izraelu i prema Palestincima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne bi poslao onu čestitku Netanyahuu, iako je s njim imao razumijevanje oko priznanja Kosova. Bosna i Hercegovina je prisutna i u Izraelu i među Palestincima na ‘narodnoj ravni’. Postoje tamo sarajevski Jevreji, među njima i moji školski drugovi, koji vole svoju bivšu domovinu, bez obzira na politiku. Postoji na Zapadnoj obali Palestinaca koji su se školovali u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini. Imaju i svoje udruženje, iako je aktivnije ono vezano za rodbinu svojih srbijanskih supruga”, ukazao je.

Mišljenja je da je na državnom nivou, kako je kazao za Klix.ba, nemoguće uskladiti politiku dok Republika Srpska ima svoje posebno predstavništvo za koje je naveo da je Dodik putem njega uspostavljao, kako je rekao, poslovne veze i pokušavao da posredno lobira kod američkih Jevreja za svoju razbijačku politiku u Bosni i Hercegovini.

“Za razliku od nekih zemalja Srednjeg istoka, posebno bogatih arapskih, pa i Turske, koje podržavaju radikalno vodstvo Hamasa u Gazi – čime idu na ruku, ako ne i uz ruku Izraelu – Bosna i Hercegovina bi trebala da, kao i zemlje EU i Sjedinjene Američke Države, podržavaju isključivo vladu u Ramalahu u njenom otporu izraelskoj okupacijskoj politici i praksi, istovremeno ne odričući pravo Izraelu na postojanje u okvirima prije okupacije palestinskih teritorija 1967.”, ocijenio je Somun.

Pitanje ambasade

Muhasilović i Somun su se osvrnuli i na to što je Ambasada Izraela za Bosnu i Hercegovinu u Tirani, a ne u Sarajevu. To je slučaj uprkos tome što je jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini bila jedna od većih i značajnih u ovom dijelu Evrope.

Muhasilović je mišljenja da je historija dobra osnova za građenje odnosa, podsjetivši da su Jevreji na početku 20. stoljeća činili 10 posto od ukupnog stanovništva Sarajeva. To što je ambasada u Tirani je njemu pokazatelj diplomatske neaktivnosti Bosne i Hercegovine.

Na pitanje šta znači to što je ambasada u glavnom gradu Albanije, Somun je odgovorio:

“A Palestina ima, kao da hoćete da kažete. Ne bih rekao da je to zato što na palestinskoj ambasadi u Sarajevu stoji da je to Ambasada Države Palestine, koju Izrael ne priznaje, a njene okupacijske vlade i ne žele da postane država”.

Smatra da je odluka da ambasada bude u Tirani više ekonomski motivisana. Prema Somunovim riječima, Izraelci znaju da štede, da računaju gdje imaju više ekonomskih, nego političkih interesa. Poručio je da se od njih može mnogo toga naučiti, pa i to kako diplomatski djelovati.

“Uostalom, neke od velikih azijskih država u cijeloj Evropi imaju dvije-tri ambasade. Sjetih se tuniskog predsjednika Habiba Burgibe iz 50-ih godina koji je na pitanje zašto cijelu Aziju pokriva ambasadom iz Turske, odgovorio: ‘Tamo nemamo interesa dok god ne dobijemo neki posao'”, konstatovao je Somun.

Za napomenuti je i to da su utjecajni Jevreji, ne samo u SAD-u, već i širom svijeta lobirali za Bosnu i Hercegovinu. To je posebno bio slučaj tokom posljednjeg rata.

Klix.ba

Prethodni članakHapse se profesori i njihovi pomagači: Studenti polagali ispite iako nisu bili prisutni
Sljedeći članakOtac pokazao kako je izgledalo djetinjstvo u 80-im, video kod mnogih probudio nostalgiju