Danas je nemoguće kupiti nov automobil ispod 30.000 KM, a prodaja raste. U čemu je poenta?

Novih automobila po cijeni ispod 30.000 KM nema! Do “jučer” smo mogli kupiti konkretan automobil za taj iznos, koji se u današnje vrijeme pretvorio u budžet za polovnjak.

Da stvar bude intrigantnija, unatoč rastu cijena bh. tržište je i prošle godine zabilježilo rast prodaje. Kao što je najavljeno, Evropska unija razmatra uvođenje nove kategorije vozila – malih automobila dužine do 4,2 metra s pojednostavljenim sigurnosnim zahtjevima.

Cilj je jasan: vratiti pristupačne automobile na evropsko tržište. Mali segment, koji je sedamdesetih i osamdesetih oživio Evropu, gotovo se potpuno izgubio s tržišta, jer proizvođačima više nije isplativo proizvoditi ove modele zbog minimalnih profitnih marži.

Na kraju, nemoguće je više proizvesti takav automobil zbog ekoloških i sigurnosnih propisa koji konstantno podižu cjenovni prag, a upravo to najviše stavlja prepreku za širenje tržišta u kojima dominiraju privatni kupci. Da stvar bude intrigantnija, unatoč rastu cijena bh. tržište je i prošle godine zabilježilo rast prodaje.

Istina, rast nije bio izražen kao kod polovnih automobila, ali je kupaca “salonskih” automobila bilo više nego u 2024. godini. Ponovo smo analizirali ponude i tražili mišljenje struke na ovu temu.

Kakva su kretanja na tržištu, da li rast cijena predstavlja prepreku kupcima i šta nas to čeka u 2026. godini na tržištu novih automobila? Brojke govore same za sebe.

U 2019. godini u Evropi, uključujući sličnu brojku i u BiH – dijelom zbog tada jednostavnijih automobila, ali i zaista niskih marži – prodavalo se oko 50 različitih modela po cijeni manjoj od 30.000 KM. Danas je tek nekoliko takvih modela dostupnih u EU – stara Fiat Panda (Pandina) i obični Dacia Sandero 1.0 SCe.

Na pojedinim tržištima, gdje postoje subvencije, od električnih modela moguće je ispod ove granice kupiti električara s osnovnim paketima i malim baterijama, kao što su Citroen e-C3, Dacia Spring i BYD Dophin Surf. Kod nas u BiH, ovih automobila nema po tim niskim cijenama, ali nema više ni onih koji su bili ispod ili na rubu granice od 30.000 KM.

Da situacija bude “zategnutija”, te 2019. godine, više od milion automobila prodato je u Evropi po cijeni ispod granice od 30.000 KM. Prošle godine, ta brojka je bila 10 puta manja, pa i više od toga, jer se proizvođači u zadnje vrijeme bore oboriti cijenu ispod 20.000 eura kako bi parirali kineskoj konkurenciji.

Ova dramatična promjena nije slučajna. Evropsko zakonodavstvo posljednjih godina nametnulo je stroge zahtjeve za aktivnom sigurnosnom opremom i povećanim nivoima elektrifikacije.

Dok su ovi propisi poboljšali sigurnost i ekološke performanse, istovremeno su male automobile učinili neopravdano skupim za proizvodnju. Suočeni s rastućim cijenama, evropski potrošači imaju tri izbora: kupiti jeftinije kineske modele, uzeti veće kredite za lokalno proizvedene automobile ili zadržati stara vozila.

Većina je odabrala treću opciju, što se odražava u sve starijoj voznoj floti širom kontinenta, pa čak i u BiH, gdje se najčešće kupuju polovni Euro 5 dizeli s 2011. godinom proizvodnje. Uz par iznimki, sličnu sliku vidimo i na bh. tržištu.

Uz neki manji popust, za cijenu od tridesetak hiljada KM i niže, mogli ste donedavno dobiti “ogoljeni” Suzuki Swift ili Suzuki Ignis, oba s osnovnim 1.2 benzincem, zatim Hyundai i20 1.2 MPi i eventualno još dva do tri modela, koji se u flotama nabavljaju za komercijaliste ili rent-a-car agencije pa se cijena koriguje shodno količini, određenim stavkama u ugovoru oko održavanja, nabavci guma, osiguranja i sl.

Međutim, ovih ponuda više nema kako ističu prodajni savjetnici iz Suzukija i Hyundaija. Razlog je prestanak proizvodnje modela (Ignis), eliminacija osnovnih motora (i20) i priprema za proizvodnju novih modela s nešto višim cijenama, shodno ekološkim i sigurnosnim propisima za 2026. godinu.

Primjera radi, aktuelni Swift s nešto više opreme će koštati 31.800 KM. Onog bazičnog od 29.400 KM više nema, niti će biti!.

Osvrnemo li se nostalgično na ponude iz 2020. godine, mogli smo uz prodajne akcije dobiti Dacia Sandero 1.0 za 17.450 KM, Hyundai i20 1.2 za 19.912 KM, Fiat Tipo 1.4 16V za 19.900 KM, Toyotu Yaris 1.5 VTi za 21.990 KM, Opel Astru Sedan 1.4T za 26.999 KM i Škodu Octaviju 1.6 TDI za 29.990 KM.

Bilo je još primamljivih prilika, ali tada je općenito bilo i više automobila ispod granice od 20.000 KM, dok se za tridesetak hiljada mogao kupiti baš konkretan automobil. Takođe, ako ste bili mušterija za povoljnu ratu i kupovinu preko leasinga – bez posjedovanja automobila, Volkswagen Up je bio dostupan po mjesečnoj rati od 159 KM, a Seat Arona za 290 KM.

Mimo inflatorne krize koja utiče na cijene energije i materijala, novi automobili poskupljuju svake godine oko pet posto zbog dodatnih zahtjeva iz Brisela na temu sigurnosti i ekologije. S tim u vezi, od polovine ove godine stižu nova poskupljenja, koja će najviše pogoditi segment pristupačnih automobila.

S tim u vezi, za mišljenje oko rasta cijena novih automobila unatoč rastu prodaje te očekivanjima u ovoj 2026. godini, pitali smo direktora kompanije Toyota BiH, Damira Višoševića. “Prodaja je mala u odnosu na potencijal tržišta koje je prošle godine zabilježilo rast od tek 8,5 posto, jer smo mi tržište polovnih automobila.

Rast prodaje unatoč rastu cijena je prirodan proces. Nebitno je koliko automobil košta. Sličnu sliku vidimo i na tržištu nekretnina, gdje je rast cijena u odnosu na automobile veći, a prodaja ide.

Tržište može i treba još rasti”, smatra Višošević. Toyota BH će kao i do sada učiniti maksimalne napore, odričući se svog dijela dobiti, a s ciljem da naši kupci dobiju najpovoljnije cijene.

I ove godine ćemo nastaviti s akcijom hibridnog bonusa, za sva vozila koja pokreće ta vrsta pogona, a to je 60 posto naše prodaje, ali i posebnom podrškom za Corollu Sedan Petrol, koja će ubrzo imati i nižu cijenu od aktuelne, koju su svi prepoznali kao best buy opciju”, zaključuje Višošević.

Iz kompanije Guma M ističu da se tržište transformiše i da korisnici zapravo traže vozila višeg cjenovnog ranga. Trendovi jasno pokazuju da rast cijena ne sputava prodaju, poslovni korisnici danas traže sigurnija, tehnološki naprednija i dugoročno isplativija rješenja kako u teretnom, tako u putničkim segmentima.

Novi životni i poslovni standardi, koji se uveliko razlikuju u odnosu na one prije 6-7 godina prije covida, a dodatno oblikovani i uvjetovani inflacijom pomjerili su fokus prema vozilima višeg cjenovnog ranga, ali s boljim omjerom ukupnih troškova korištenja. Pa bih rekla da se zapravo tržište transformira”, smatra Ivana Rajić, voditeljica flotne prodaje iz kompanije GUMA M.

Rast cijena vozila prati i rast vrijednosti koju kupci dobivaju za svoj novac i kupci su toga svjesni. Tržište u BiH se, polako ali kontinuirano, pomjera prema novijim i sigurnijim automobilima, jer kupci sve više prepoznaju prednosti suvremenih sigurnosnih sistema, niže potrošnje i veće pouzdanosti.

Upravo ta promjena potražnje jedan je od ključnih razloga rasta prodaje”, ističe Dalibor Ćužić, voditelj marketinga iz kompanije GUMA M. Kada se na to dodaju globalna poskupljenja sirovina, energije i transporta, rast cijena je bio praktično neminovan.

U ovoj godini možemo očekivati dodatni, nadamo se i ne drastičan rast cijena”, prenosi svoje iskustvo Fehim Bucalo, vođa prodaje koncesionara Citroen ABC 1968 Sarajevo. Naš zadatak je da kupcima pomognemo da rast cijena amortizuju kroz povoljnije finansiranje, akcijske pakete opreme i realan savjet koji model im dugoročno najviše odgovara”, dodaje Bucalo.

Ljudi su danas spremniji platiti više ukoliko dobiju vozilo koje je sigurnije, pouzdanije i dugoročno racionalnije za korištenje. Automobil se i dalje doživljava kao potreba, a ne kao luksuz.

Uz stalna poskupljenja automobila, dio kupaca odlučuje se na kupovinu ranije nego što je možda planirao. Iako je tržište novih vozila u 2025. godini zabilježilo rast, to ne znači da su se kupovne navike u BiH značajno promijenile.

BiH i dalje ostaje tržište koje je dominantno orijentisano prema polovnim vozilima, prije svega zbog ograničene kupovne moći stanovništva”, zaključuje Bucalo. Milioni Evropljana žele kupiti pristupačne evropske automobile, kojih je naprosto sve manje.

U posebnom fokusu su automobili A i B segmenta, koji više nisu profitabilni, jer proizvođači moraju proizvoditi automobile ukrašene poput božićne jelke. Bez obzira da li se radi o Fabiji ili Superbu – svi moraju imati iste skupe sigurnosne i tehnološke sisteme.

Proizvođači će se suočiti s jakim protivljenjem ekoloških organizacija ako pokušaju smanjiti zahtjeve za elektrifikacijom koja između ostalog podiže cijene. Istovremeno, zagovornici sigurnosti neće lako prihvatiti automobile bez najnovijih aktivnih sigurnosnih sistema, kojih je sve više, čak i u malim gradskim modelima.

Trenutno, ovaj skup kriterija nije moguće zadovoljiti. Jedino realno rješenje bilo bi oslobađanje vozila ispod određene veličine, težine ili snage od nekih postojećih zahtjeva.

To bi moglo značiti izuzeća od određenih aktivnih sigurnosnih sistema, alternativne opcije elektrifikacije, pojednostavljeni standardi za filtriranje emisija. Bez značajnih ustupaka u regulativi, “M1E” kategorija mogla bi biti samo još jedan sloj birokratije dodanog na već preopterećen sistem.

Tržište ima potencijal za veći rast, ali nedovoljan da povuče prodaju koju svi sanjamo. Nizak ekonomski standard domaćih kupaca ne znači ništa drugo nego da preskromno tržište s malo više od 11.000 registrovanih novih putničkih automobila godišnje – koji sebi može priuštiti tek manji broj kupaca – ostaje statistička greška prodaje novih automobila u Evropi.