Dr. Adem Zalihić: Brojni su zdravstveni benefiti posta, jačamo i tijelo i duh, a posebno je dobar za srce

Bliži nam se sveti mjesec ramazan. Željno ga iščekujemo, jer ima posebu draž. Osim iščekinjanja iftara, druženja, okupljanja porodice i prijatelja, gdje napunimo dušu, post ima i brojne zdravstvene predsnosi. O tome se dugo govori, i to nije nikakva novost, jer mnogi drevni narodi, pripadnici drugih religija, prakticiraju post za zbog zdravlje. Također, preporučuju ga i nutricionisti, razne dijete za mršavnjenje, smanjenje tjelesne težine, ali i za poboljšanja općeg stanja organizma.

Kako pripremiti organizam za post

No, prije početka ramazanskog posta, potrebno je pripremiti ogranizam za gladovanje. Mnogi griješe pa se prije ramazana prejedaju, ali to nikako ne bi smjeli radili.

O tome smo razgovarali sa specijalistom urgentne medicine dr. Ademom Zalihićem.

– Najbolja priprema organizma za ramazanski post bila bi da se sporadično poneki dan posti. Ni u kojem slučaju ne treba uzimati previše hrane. To je apsolutno pogrešno. Treba navikavati organizam manjim poricijama i laganijim, ali zdravim obrocima – kaže doktor Zalihić.

Dodaje da isto vrijedi i za ramazan. Ne treba se prejedati niti jesti tešku hranu.

–  U tokom samog ramazana, trebamo se truditi da ne poništimo sve te medicinske benefite koje dobijemo tokom posta za naše zdravlje, da ih ne poništimo prejedanjem za iftar. Treba da gledamo šta i koliko unosimo na iftaru i na sehuru. U posljednje vrijeme su se javili i brojni nutricionisti koji su jasno odredili koje su to hranljive namirnice koje se trebaju unositi tokom sehura, a koje tokom iftara – kaže doktor Zalihić.

Benefiti posta su brojni, kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje.

–  Ako govorimo o mentalnim i duhovnim koristima posta za čovjekovo psihičko zdravlje, one su ogromne. Aki ako vi ne osjetite glad tokom ramazana, onda teško da možete ostvariti te mentalne benefite. Sam osjećaj gladi, a da vi to samovoljno izazivate, radite svom voljom, suosjećate sa onima koji nemaju hrane, na taj način jačate svoj karakter da ne posežete za hranom baš uvijek kad ste gladni. To vas dovodi u situaciju da ste stabilni kao ličnost  da u nekim životnim situacijama kada je potrebno da odreagujete karakterno i stabilno da posjedujete taj karakter – kaže doktor.

Kako gladovanje tokom posta utječe na organizam

Kada se radi o benefitima posta i gladovanja na naše tijelo, Zalihić napominje da post nastupa šest do osam sati nakon prestanka uzimanja hrane.

–  Tada tijelo počinje da koristi rezerve energije, prije svega glikogen, koji se nalazi u jetri i mišićima. Nakon toga organizam počinje da koristi masne naslage, što ja nama jako važno. Procesti gladovanja su jako važni. To je autofagija. Autofagija u je principu proces samojedenja. Japanski citlog, Yoshinori Ohsumi, dobio je Nobelovu nagradu 2016. godine, jer je dokazao da proces gladovanja pokreće autofagiju u samoj ćeliji.

Može ga potaknuti i fizički napor, ali prvenstveno proces gladovanja. To jeste, ćelija sama pokušava reciklirati one materije koje su se vremenom nataložile u samoj ćeliji. Što je tiče islamskog posta, on je specifičan po tome što se u principu dozvoljava da sve ono što inače smijemo jesti, jedemo i na iftaru. Samo ne treba pretjerivati. Mora biti samokontrola, da se ne prejedamo i da ne poništimo sve te benefite koje smo kroz proces autofagije aktivirali tokom 12-13 sati posta.

Post je jako blagotvoran za srce. Srce nema potrebu da pumpa veliku količinu krvi koja se inače pumpa za vrijeme dok mi jedemo. Nakon nekih šest do osam sati puno manje krvi ide u utrobu i samim tim srce se manje zamara.

Zaista, puno je tih somatskih, tjelesnih, a i duhovnih blagodati samog posta – kaže naš sagovornik.

Šta jesti za sehur, a šta za iftar

– Praksa Božijeg poslanika Muhameda a.s. bila je da se iftari hurmom. Hurma je voće koje zaista sadrži dosta tih mikroelemenata, vitamina, a zatim voda, koja je jako bitna. Nakon što tijelo pokrene autofagiju, za mjesec dana će se osjetiti brojne zdravstvene koristi.

Ja bih ljudima savjetovao da sehuri budu bolji nego što jesu, i da se unose veće količine hrane nego na iftaru.

Nakon što se iftarimo, nekom supicom, trebalo bi napraviti malu pauzu. Tek nakon toga treba jesti glavni obrok, jer ipak je to enegretska bogma koja uđe u organizam nakon 12-15 sati nejedenja.

Što se tiče sehura, treba jesti jer vama predstoji radni dan. Nije poenta da budemo neki trutovi koji će prespavati ramazan. Čeka vas posao, radne obaveze, fakultet ako ste student, škola  ako ste učenici. I treba vam određena količina energije, Ako vi slabo jedete za sehur  ili ga preskačete, onda ćete sigurno taj dan biti pospani, umorni i tako dalje.

Da bi bili vitalni, potrebno je da za sehur jedete hranljivu, ali lako probavljivu hranu. Voće i povrće, bosebno bobičasto voće. Med je jako dragocijen i koristan, pogotovo ujutro. Generelano trebamo izbjegavati preobilne, masne obroke, ono što je karakteristika bosanske kuhinje. Morali bismo se malo više baciti na mediteransku. Ne kažem da je potpuno isljučimo, što je i nemoguće i nije ni dobro.

Ali mislim da pretjerujemo sa unosom mesa. Treba jesti manje mesa. To je neki moj apel – zaključuje za Faktor specijalista urgentne medicine dr. Adem Zalihić. 

Faktor