Četiri kardiologa preporučila istu naviku za snižavanje pritiska, a ne košta ništa i traje nekoliko minuta

Stres podiže krvni pritisak, i to nije samo osjećaj nego mjerljiva reakcija tijela. Portal Parade pitao je četiri kardiologa koja je najbolja navika za smanjenje stresa koja djeluje na pritisak. Sva četvorica su navela istu, a za nju nije potrebna ni oprema ni novac.

Riječ je o vježbama disanja, jednom dnevno, u vrijeme koje vam odgovara.

Doktor Craig Basman, interventni kardiolog, navodi da ih preporučuje pacijentima jer su jednostavne, a djelotvorne.

Ostala trojica su se složila.

Kako disanje uopšte djeluje na pritisak

Ovdje je mehanizam koji objašnjava zašto to nije samo opuštanje.

Doktor Cheng-Han Chen objašnjava da vježbe disanja podražuju vagusni nerv i smanjuju lučenje hormona stresa, prije svega adrenalina.

Vagusni nerv je najduži nerv u tijelu i povezuje mozak s organima, među njima i sa srcem.

On je zadužen za stanje koje se opisuje kao odmor i probava. Kada se to stanje uključi, krvni sudovi se opuštaju i šire.

Doktor Nadim Geloo navodi da krv tada lakše protiče, pa se smanjuje opterećenje srca, a to može spustiti pritisak.

Šta se dešava kada ste pod stresom

Suprotan proces objašnjava zašto stres uopšte smeta srcu.

Prema Gelooovim riječima, mozak pri stresu pokreće odgovor bori se ili bježi, i tijelo preplavi adrenalinom i kortizolom.

To podiže puls i pritisak, i kod ljudi sa zdravim srcem.

Kod onih koji već imaju povišen pritisak posljedice su ozbiljnije, jer se krvni sudovi dodatno stežu.

Vrijedi razlikovati dvije stvari. Kratkotrajan stres nije opasan i ponekad pomaže da se čovjek usredotoči. Problem je hronični stres, dakle stanje u kojem je tijelo stalno u pripravnosti.

Tri vježbe koje kardiolozi navode

Disanje u četiri takta. Udah kroz nos brojeći do četiri, zadržavanje daha do četiri, izdah kroz usta do četiri, zadržavanje do četiri. Ponavlja se nekoliko minuta.

Disanje 4-7-8. Udah četiri sekunde, zadržavanje sedam, izdah osam. Za početak se ponavlja tri puta, u četiri ciklusa.

Disanje trbuhom. Legnite na leđa sa savijenim koljenima. Jednu ruku stavite na prsa, drugu na trbuh ispod rebara. Udišite polako kroz nos tako da se trbuh podiže, a ruka na prsima ostane mirna. Izdišite kroz blago stisnute usne, uvlačeći trbuh.

Šta još pomaže

Uz disanje, kardiolozi navode i tri druge navike.

Redovno kretanje, prije svega brz hod, jer oslobađa endorfine i poboljšava opšte stanje srca.

Joga, jer spaja disanje, kretanje i smirivanje.

Druženje. Doktor Geloo navodi da kontakt s drugim ljudima pokreće više mehanizama koji smanjuju stres.

Šta ovo nije

Vježbe disanja nisu zamjena za terapiju koju vam je ljekar propisao.

One su dodatak, a ne lijek. Ako uzimate lijekove za pritisak, ne prekidajte ih niti mijenjajte dozu bez razgovora s ljekarom.

Ako imate povišen pritisak, mjerite ga redovno i bilježite vrijednosti.

Kod jake glavobolje, bola u grudima, otežanog disanja, poremećaja vida ili govora, ne čeka se, nego se odmah traži hitna pomoć.

N1info.ba