BiH ponovo na sivoj listi: Građanima prijete skuplje transakcije, privrednici strahuju za investicije

Bosna i Hercegovina je već četiri mjeseca uvrštena na sivu listu Operativne grupe za finansijske aktivnosti koja djeluje preko Moneyvala. Strateški nedostaci u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma po drugi put u 10 godina svrstavaju nas na ovu neslavnu listu. Posljedice se već osjećaju, kako u bankarskom sektoru, tako i poslovnoj zajednici. A postupak uklanjanja s liste biće mukotrpan i dug.

Radna grupa za finansijsko djelovanje, odnosno FATF, dugo je upozoravala BiH da ukloni rizike od pranja novca i finansiranja terorizma i obezbijedi efikasniju kontrolu bankarskog sektora. Bh. nosioci vlasti nisu dovoljno ozbiljno shvatili ova upozorenja, zbog čega smo po drugi put u jednoj deceniji, označeni rizičnom jurisdikcijom. Proces reparacije i uklanjanja s liste biće mukotrpan i dug, stava su upućeni, zbog čega je mnogo jednostavnije bilo provesti prethodne preporuke.

“U prosjeku, za uklanjanje sa sive liste nisu potrebne samo određene reforme i legislativa, nego je potrebno i vrijeme, a to vrijeme je u prosjeku između dvije i pet godina, s tim da, vjerovatno, u našem slučaju će biti ovaj drugi broj godina koji nikako nije povoljan za nas”, rekao je profesor finansija Sanel Halilbegović.

Šta bh. vlasti moraju uraditi da bi BiH bila uklonjena sa sive liste?

Kada je 2015. BiH postala dio neslavne liste, uz “značajan napredak” u ovoj oblasti kako je tada obrazloženo, uklonjena je 2018. Šta sada bh. vlasti moraju da urade i u kojoj su fazi, iz državnog Ministarstva bezbjednosti nismo saznali.

Ono što je odranije poznato je da je neophodno izmijeniti Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Važno je unaprijediti i dostupnost tačnih i ažurnih podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata.

Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH još nema uspostavljen registar. Upravljanje nezakonito stečenom imovinom, dodatni je izazov, jer Republika Srpska nije saglasna s tim da oduzetom imovinom raspolaže agencija na nivou BiH.

Bankarski sektor prvi osjeća posljedice: Sporije i potencijalno skuplje transakcije

U međuvremenu, bankarski sektor prvi osjeća posljedice, iako je jedini u potpunosti ispunio sve preporuke Moneyvala.

“Posljedice se u najvećoj mjeri ogledaju u dosta kompleksnijim sporijim, a vrlo vjerovatno, uskoro, i skupljim međunarodnim transakcijama. Konkretno, međunarodne finansijske institucije moraju angažovati dodatne resurse kako bi dodatno isprovjeravali svaku transakciju koja dolazi u BiH, ili ide iz BiH prema inostranstvu, što dodatno usporava ovaj proces. Takođe, angažman dodatnih resursa uvijek i neminovno vodi ka povećanju cijena”, rekao je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

U ovom trenutku, posljedice po privredu i stanovništvo još nisu dramatične, dodaje Ražanica, zahvaljujući angažmanu bankarskog sektora koji se, kako kaže, trudi da amortizuje zahtjeve međunarodnih finansijskih institucija. Ipak, posljedice poput sporije realizacije međunarodnih transakcija ne mogu biti izbjegnute.

“Imam iskustvo da je transfer koji je izvršen od 50 hiljada evra privatno između dva lica – oca i kćerke, da bi se taj novac mogao primiti u Austriji, banka je tražila porijeklo novca, notarski ugovor. Pošto je u pitanju bila nekretnina, tražili su i dokument da je ta nekretnina zaista i prevedena na kupca. Tražili su i izvod sa računa. Tražili su i izjavu davaoca sredstava da je to namijenjeno za rješavanje stambenog pitanja, da pare neće biti povratne”, rekao je poslovni savjetnik i analitičar Zoran Pavlović.

Siva lista smanjuje šanse BiH za priključenje SEPA-i

Siva lista Bosni i Hercegovini smanjuje i šanse da se priključi SEPA-i, odnosno, evropskom sistemu plaćanja, zbog čijeg izostanka već plaćamo skuplje usluge, poput podizanja novca na bankomatima u Evropskoj uniji.

“SEPA omogućava, ne samo jeftinije, nego i brže transkacije, što bi jako, jako značilo našoj privredi. Otprilike, 80% našeg izvoza orijentisano je prema SEPA članicama, tako da bi izuzetno bilo bitno, prije svega za privredu, a na kraju krajeva i za fizička lica, u smislu da ogromni broj miliona, čak i milijardi dolazi preko doznaka, većinom iz Zapadne Evrope”, rekao je Halilbegović.

A doznake su, prema zvaničnim procjenama, jedan od najvažnijih izvora stranog novca u BiH i predstavljaju više od 10 do sto BDP-a BiH. Godišnje do osam milijardi, dok je za pet godina nivo uplata iz inostranstva porastao za blizu 800 miliona evra.

Privrednici strahuju od gubitka investicija

Aktuelne, zbirne informacije o posljedicama uvođenja MONEYVAL-a na bh. kompanije, trenutno nemaju, ističu iz Spoljnotrgovinske komore BiH jer su u fazi prikupljanja podataka od kompanija. Ipak, zabrinutost je, itekako prisutna, ističu iz poslovne zajednice.

“U stalnoj smo komunikaciji s našom privrednom zajednicom, s našim članicama i privrednim subjektima. Već imamo prisutnu bojazan i zabrinutost kako će se posmatrati, kako će se ponašati budući partneri u smislu razvijanja nekih novih projekata, možda čak zajedničkih proizvodnih pogona. Najveći problem je što, kad se to desi, vi nemate odmah mjerljive parametre da li je opala količina investicija, ili je neka potencijalna investicija, zbog ove odluke, u međuvremenu, zaustavljena, ili što je još gore, da se promijeni lokalitet investicije”, rekao je Mirsad Jašarspahić iz Privredne komore FBiH.

Kada se jednom dospije na nju, skidanje sa sive liste nije nimalo lako. A za razliku od prethodnog puta, sada se ne traži samo usvajanje zakona već i dokaz da se u praksi dosljedno primjenjuju.