Visok pritisak i holesterol: Istraživanje pokazalo šta osobe s ovim problemima rjeđe jedu

Odrasli koji imaju visok krvni pritisak, povišen holesterol ili su preživjeli srčani udar rjeđe jedu cijelo voće u odnosu na zdrave vršnjake. Pokazala je to analiza podataka za više od 371.000 Amerikanaca.

Istraživanje su proveli naučnici Univerziteta Sjeverna Dakota i Istraživačkog centra za ishranu Ministarstva poljoprivrede SAD-a u Grand Forksu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Current Developments in Nutrition.

Istraživači su koristili podatke iz 2019. godine, prikupljene putem velike telefonske ankete o zdravlju koju svake godine provode američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Učesnici su odgovarali na pitanja o tome koliko često jedu cijelo voće i piju 100-postotni voćni sok, ali i da li im je ljekar ikada dijagnosticirao visok krvni pritisak, povišen holesterol, anginu pektoris, koronarnu bolest srca ili da li su preživjeli srčani ili moždani udar.

U prosjeku su ispitanici cijelo voće konzumirali 1,06 puta dnevno, dok su voćni sok pili 0,3 puta dnevno.

Razlike ostaju i nakon uzimanja u obzir drugih faktora

Rezultati su pokazali da su osobe s visokim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom, koronarnom bolešću srca ili preživljenim srčanim udarom rjeđe konzumirale cijelo voće u odnosu na osobe bez tih zdravstvenih problema.

Razlike su ostale prisutne i nakon što su istraživači uzeli u obzir godine, obrazovanje, prihode i pušenje.

Posebno je zanimljiv podatak da su osobe koje su preživjele srčani udar cijelo voće jele u prosjeku 0,98 puta dnevno, dok je kod ostalih ispitanika taj prosjek iznosio 1,07 puta.

Kada je riječ o moždanom udaru, razlika je postojala samo prije nego što su u analizu uključeni navedeni faktori.

Kod konzumacije voćnog soka rezultati su bili nešto drugačiji. Nakon uzimanja u obzir ostalih faktora, razlika je ostala prisutna samo u dvije grupe. Osobe koje su preživjele srčani udar pile su nešto više soka, dok su ga osobe s povišenim holesterolom konzumirale nešto rjeđe.

Zašto je cijelo voće bolje od cijeđenog soka?

Kao jedno od mogućih objašnjenja istraživači navode vlakna, čija se većina gubi tokom procesa cijeđenja voća.

Prema podacima američke nutritivne baze koje su autori koristili, jedna šolja 100-postotnog soka od narandže sadrži svega 0,5 grama vlakana, dok ista količina kriški narandže sadrži 3,6 grama.

Osim vlakana, cijelo voće sadrži i biljne spojeve poznate kao polifenoli, koji su povezani s vlaknima i dospijevaju do debelog crijeva, gdje ih razgrađuju crijevne bakterije.

Istraživači ipak napominju da su ranije analize ukazivale na moguće koristi voćnog soka za zdravlje srca kada se konzumira u količini do 200 mililitara dnevno.

Američko udruženje za srce preporučuje raznovrsnu ishranu bogatu voćem i povrćem, uz ograničavanje unosa voćnih sokova.

Studija ne dokazuje da manje voća uzrokuje srčane bolesti

Autori istraživanja posebno naglašavaju da rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu između konzumacije voća i bolesti srca.

Moguće je i da su osobe nakon dobijanja dijagnoze promijenile svoje prehrambene navike.

Također, anketa je mjerila učestalost konzumacije voća, ali ne i količinu koju su ispitanici jeli. Podaci su se zasnivali na sjećanju učesnika, dok fizička aktivnost, tjelesna težina i ostatak prehrane nisu uzeti u obzir.

Studiju je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, a prema izjavi o sukobu interesa, prvi autor zaposlen je u kompaniji VDF FutureCeuticals.