Novalić: Penzioneri neće ostati bez penzija, niti će struja poskupjeti, nastavljamo s gradnjom gdje smo stali

Novalić: Penzioneri neće ostati bez penzija, niti će struja poskupjeti, nastavljamo s gradnjom gdje smo stali

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić bio je gost emisije “Sedam plus” na Hayat TV-u.

Sa njim smo razgovarali o tome koliko je Federacija pogođana inflacijom, šta čini kada je riječ o maržama i cijenama, te kojim mjerama Federalna vlada olakšava stanovništvu, posebno najugroženijim kategorijama, koliko je realno očekivati da u narednom periodu rastu penzije i plate i o brojnim drugim temama.

Inflacija je trenutno najveći ekonomski izazov svuda u svijetu. Kada govorimo o Federaciji BiH, i mi smo pogođeni jako inflacijom koja je uvezena, smatra premijer.

  • Znamo dobro da je to posljedica najmanje dva događaja. Pandemije, koja je ostavila ekonomskog traga na cijelom svijetu, i posljedica je rata u Ukrajini. Rat je utjecao naročito na dvije vrste roba. Energente i prehranu. To je upravo ono što stanovništvo najviše pogađa. Mi smo mnogo uradili da bismo na određen način smanjili utjecaj inflacije. U jednom normalnom društvu država ima samo dva mehanizma. Jedan je fiskalni, to je ovo sa porezima, a drugi je monetarni. Mi nemamo monetarnu samostalnost, tako da smo se samo orijentirali na fiskalne mjere. Prvi u regiji smo ograničavali cijene i to preko marži. Kad je u pitanju gorivo, veleprodajna marža je spuštena na 25 kf, sa 56, što je značajno. Ograničeno je i 17 vrsta prehrambenih proizvoda, ukupno 535 proizvoda, gdje smo rekli da marža između nabavne i maloprodajne cijene ne može biti veća od 8 posto. To je značajno utjecalo, znatno više nego ljudi percipiraju, na regulaciju cijene. S druge strane, prvi smo kao Vlada predložili Vijeću ministara da se zabrani izvoz ogrijeva. Potrebno je riješiti pitanje grijanja za zimu. Zatim da se i suspendiraju akcize. To je bio prvo naš prijedlog, mada nekako teško ide kroz Vijeće ministara. Mi smo kao prijemnik prihoda od akciza rekli da možemo odustati od toga da bi se pomoglo građanima. S druge strane, imali smo i masivnu fiskalnu potporu osjetljivom stanovništvu. Svjedoci ste da smo donijeli uredbu, koja je proširena, da svi penzioneri, 435.000 njih, je dobilo po 100 KM. Zatim, korisnici invalidnina vojnih 102.000 ljudi, civilni invalidi 51.000 ljudi, 17.000 porodica ovih dana dobiva paket pomoći u prehrambenim proizvodima, i također, odlučeno je da 270.000 ljudi koji su na birou dobiju po 100 KM. Ne treba zaboraviti da smo i 80.000 do 100.000 porodica uveli u pravo da imaju još po 100 KM na struju, oni koji su u stanju socijalne potrebe. Kad se to sabere, milion ljudi od dva, koliko nas ima u FBiH su dobili potporu, i to oni koji je trebaju – rekao je naš gost.

Kada govorimo o rezervama osnovnih životnih namirnica, Novalić ističe da zakon kaže da su one državna tajna. Uz činjenicu da imamo robne rezerve zakonom ustanovljene i da ih imamo u stvarnosti i da ih RS nema uopšte, ističe da se pokušavamo prilagoditi evroskim zahtjevima.

  • Evropski zahtjev je da sve osjetljive robe treba da imate u kvartalnom, godišnjem iznosu potrošnje. Imamo i žitarica za 2,5 do 3 mjeseca, možemo kompletno stanovništvo hraniti i tu smo na evropskom prosjeku. Sve drugo, imamo određene ograničavajuće okolnosti. Goriva bi smo trebali imati oko 250 miliona litara rezerve, međutim nemamo naftnih terminala koji bi bili spremni primiti gorivo, osim onog u Živinicama koji smo napunili. Sad saniramo u ovaj u Blažuju, zatim Čelebići, Bihać. Trebat će nam par godina da mi popravimo te terminale, a onda će trebati pola milijarde da ih napunimo. Mi ne možemo sad riješiti pitanje goriva, ali smo naučili lekciju iz ove krize. U narednom periodu se pokušavamo zaštititi od pošasti skupoće i nestanka goriva – kazao je premijer.

Nemamo skladište plina i goriva zbog toga što ne možemo reagirati promptno onog momenta kad se na tržištu do te mjere poremete odnosi da nestane ili da se smanji, pojašnjava premijer.

  • Imamo takozvani stres progam koji smo napravili i zadužili ministarstva, Elektroprivredu, terminale i sve te koji učestvuju na liniji energije, ne samo plinske, da se, ukoliko se smanji dotok plina šta da se radi. Šta radimo u pogledu drveta, peleta, struje. Ako ga potpuno nestane, otvorili smo pregovore sa ruskim ministarstvom energije da u Turskoj skladištimo nekih 10 miliona kubika, što je pola mjeseca kad je najhladnije. Ovdje projektujemo, i vrlo brzo ćemo uraditi dva skladišta, u Kladnju i Sarajevu, od po dva miliona tona. U tom slučaju bili bismo zaštićeni bar 20 dana dok se ne doveze mazut ili dok ne zamijenimo grijanje bilo čim drugim – istakao je Novalić.

Cijene plina i goriva enormno i gotovo svakodnevno rastu, strahuje se i od poskupljenja struje. Novalić ističe da struja ove godine neće poskupjeti.

  • Sve što smo rekli da neće poskupjet, nije poskupilo. Imamo i za privredu zakon koji je ograničio poskupljenje do iduće godine, odnosno rekao da je to na 60 eura po megavat satu. Šta će Parlament donijeti do sljedeće godine ostaje da se vidi. To će na kraju krajeva i biti neki novi Palament. Uglavnom, zbog našeg čvrstog opredjeljenja, da bar na struji koja je naša, koju dobivamo iz uglja koji je naš, bar time ne ugrozimo život građanima. Mi struju građanima prodajemo 32 eura po megavatu, a proizvodna cijena je 54. Oko 150 do 200 miliona maraka mi na taj način subvencioniramo građane. Ali nam je drago što je to tako, jer je to u našim rukama. To istovremeno govori da sve druge energente koje možemo držati u svojim rukama, kao što je pelet, ogrijevno drvo, pa evo i ugalj trebamo čuvati i sa njim pravilno gazdovati, a da energente koje moramo uvesti moramo skladištiti za slučaj nekog poremećaja. A poremećaji su postali pravilo, više nisu iznimka – kaže naš gost.

Određene zemlje poduzimaju mjere štednje. Vlada FBiH je donijela opsežan plan koji liči na te evropske mjere štednje i publiciran je. To mnogo lakše ide u Njemačkoj ili Francuskoj gdje nije bilo nekih poremećaja u prošlosti.

  • Naše stanovništvo je veoma osjetljivo na takve mjere, recimo kad je u pitanju grijanje. Nedavno su se u ratu smrzli, pa ne mogu prihvatiti činjenicu da se umjesto 22 griju na 18 stepeni. Mi smo, doduše, te mjere prepisali od EU, ali ne vidimo načina da mi njih uslovimo. Preporučili smo mjere štednje, jer time čuvamo i sami sebe.

Premijer se dotakao i vanjskog i unutrašnjeg duga i toga koliko su penzije sigurne i da li možemo u narednom periodu očekivati rast penzija i plata.

Istakao je da su drugi prioritet penzioneri kada je u pitanju vertikala od države na dole. Prvi prioritet su međunarodni dugovi, a onda kad se dođe u FBiH, penzije su prvi prioritet.

  • Zato smo i ubacili penzioni fond u budžet, da bismo garantirali da oni više nikada neće ostati bez penzije na vrijeme. Naš je dug 6 milijardi. Taj dug nije nešto što je uzela neka vlada pa potrošila za budžetsko krpljenje. Mi imamo sasvim normalne, izbalanskirane prihode kad je u pitanju budžet. Ti dugovi se kumuliraju na Federalnom nivou. Za sve se po vertikali pita Federacija. Tu su trolejbusi, vjetroparkovi, autoceste… sve ono što se iz FBiH i njen javni sektor zaduži. To je minimalni dug budžeta FBiH. To je ovaj nedavni transfer iz MMF-a, koji je budžetska potpora, a koji smo mi transferirali u rješavanje pandemije. Taj dug je 25 ili 26 od BDP-a i čini mi se da je samo Švicarska ili Latvija manje zadužena od FBiH. U nekom budućem vremenu, ja sam apsolutno za zaduživanje, ali recimo za izgradnju autocesta. Relativno smo malo zaduženi. Glavni ekonomski moto BiH je Federacija. Taj dug ne vraćamo iz budžeta. Recimo, akcize vraćaju dug za autoceste. Isto tako, Kanton Sarajevo će tramvajsku prugu, trolejbuse vraćati. FBiH praktično i da nema nekog duga koji je teret na vratu Federacije.

Istakao je da zasluge za povećanje penzija ima prije svega ekonomski rast i privreda, koja je unatoč krizi izuzetno dobro rasla. Rast penzija zavisi od zakona, a ne od pojedinaca.

  • Dobili smo tu inicijativu iz Parlamenta, i ja sam je uputio resornom ministarstvu, ministru Vesku Drljači kojem sam kazao da je riješimo. Tri puta smo pomagali penzionerima. Dva puta povećanje i jednom po sto maraka. Ako je to nešto što trebamo i četvrti put, dajte prijedlog i potpišite fiskalnu odgovornost. Do danas nisam dobio odgovor. To je bio jedan populistički, marketinški potez, koji nije realan, i ni sami predlagači neće da procesuiraju. Ja sam uvijek za ako će biti bolje – govori.

Kapitalni fiskalni zakoni nisu usvojeni, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, kojima bi se rasteretili poslodavci, što bi stvorilo uvjete za povećanje plata radnicima.

Novalić kaže da je to jedna od četiri reformske noge koje nisu uradili. Ostale tri jesu i pokazali su se izvrsni rezultati.

  • Problemi su u tome kako mi menadžerišemo sa viškom novca. Nismo uspjeli dio novca vratiti radnicima iz prostog razloga, jer nisu usvojena dva zakona koji su značili smanjenje obaveza. Mi smo ga uradili čak 2015., dali smo ga na Parlament 2018. Od 2018. do danas, Parlament nije smogao snage da ga usvoji. Dijelom što ga možda ne razumiju, a dijelom iz straha, jer oni ostavljaju reperkusije na neko pozicioniranje stranaka ili članova Parlamenta. Tužan sam što oni nisu usvojeni, jer bismo danas imali mogućnost da FBiH prima manje novca, i mi pristajemo na to, ali nije bilo hrabrosti u Parlamentu. To što bi mi primili manje novca, skoro sigurno bi se našlo u platama radnika. Zato što prvi put u našoj dugoj historiji mi imamo manjak radne snage. Po tržišnom mehanizmu, poslodavci su dužni povećati plate, već su ih povećali, ali nismo željeli da to ide samo na njihovu štetu, nego da u tome učestvujemo i mi. Ali nismo imali sreće – pojasnio je.

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić pravio je ekonomske paralele između Srbije i Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je prosječna plata u Srbiji danas za 70 eura viša u odnosu na prosječnu platu u Bosni i Hercegovini. U posljednjih 10 dana Srbija se zadužila dvije milijarde eura, a već traži nove kredite. Srbija prije trideset godina nije pretrpjela nego je počinila agresiju na našu zemlju. Novalić kaže da ga čudi da je Vučić tako pogriješio. Sistemi, naime, nisu uporedivi. Kod njih nema tih neoporezivih stavki, a u BiH da.

  • Kod nas se, pored plate, koja je 1.130 KM ili kako koji mjesec, dobije još oko 200 KM neoporezivih stavki. Kad se to pridruži, naša plata je za oko 30-tak eura veća od njihove. Naša je penzija za 20-tak eura veća od njihove. Ljudski se pitam, kakav je rezultat, odnosno, kakav je domet da Srbija bez rata, nakon 27 godina, stigne jednu BiH koja je izgorjela u ratu i koja je poharana. Vučić bi trebalo da se upoređuje sa nekim evropskim zemljama, jer i mi gledamo u Evropu u tim nekim parametrima, a ne gledamo nazad, prema istoku – rekao je Novalić.

Kada govorimo o budžetu, naš je budžet najstabilniji u jugoistočnoj Evropi, jer je to posljedica odgovorne fiskalne politike, i radikalne ekonomske politike, koja je donijela prihode na drugoj strani, kaže Novalić.

  • Ako uzmemo u obzir da se budžet značajno finansira iz direktnih poreza, reći ću da su direktni porezi narasli sa više 3,6 milijardi maraka, a ove godine će narasti na 6,2 milijarde. Tu leži odgovor kako lako servisiramo penzioni fond, zdravstvo. Danas je budžet FBiH, budžet kantona u plusu. Nema ni jedan u minusu. To je posljedica naše politike i pomoći. Mi smo samo kantonima u zadnje tri godine transferirali 600 miliona. To je jako veliki novac. Općinama 100, zdravstvu 100 itd. I transferi socijalnim kategorijama. Sve to spada u fiskalnu politiku Vlade FBiH koja se ne može provoditi ako nemate fiskalnu stabilnost. Budžet FBiH je od 2016, dok smo od 2015. izliječili naslijeđeni deficit. Do 2016. FBiH nikad nije bila u suficitu. Dok je ova Vlada, ona će to i ostati, jer imamo taj osjećaj iz realnog sektora da ne može prihodna strana biti manja od rashodne – pojasnio je premijer.

Pandemija koronavirusa, ali evo i agresija Rusije na Ukrajinu, pokazala je koliko je važna domaća proizvodnja. Imamo odlične uslove za domaću proizvodnju, međutim, hiljade hektara oranica su ostale nezasijane.

Novalić kaže da nas je kriza naučila šta trebamo raditi i u njoj smo imali svoju struju, svoje mlijeko kojeg dosta proizvodimo. Također imali smo strah zbog žitarica, problem sa uljem. Taj strah ne košta mnogo da ga FBiH riješi.

  • Sljedeći korak, kao što smo mlijeko podigli na količinu koja je dostatna za stanovništvo FBiH, možemo i ulje, ali ne kroz proizvodnju ulja, nego proizvodnju uljarica koje uvozimo, a mogli bi dobiti iz svojih njiva. Isto tako ne moramo uvoziti ni pšenicu, možemo je dobiti za svoja dva miliona stanovnika. To pokazuje gdje trebamo ići. Svakako da trebamo oporezivati zemlju koja je neobrađena. Svakako da trebamo subvencionirati proizvodnju uljarica, žitarica i svega onog što učestvuje u proizvodnji mesa. Kada imate to četvero, možete biti sigurni da od svake krize, bez obzira kakve su cijene na tržištu, država može garantirati stanovništvu da će imati hrane – rekao je Novalić.

Smatra da uz dovoljnu subvenciju, gdje država može garantirati da jedna porodica može živjeti, svakako da bi se i to moglo proizvesti. Međutim, postoji i problem što su posjedi usitnjeni, a sitan posjed ne može dati rentabilnu proizvodnju ničega.

  • Predstoji nam komasacija, koju već radimo u Posavini. Ali predstoji nam frontalna komasacija da bi se ukrupnio posjed, da se može na njemu ekonomski producirati – rekao je.

Ističe da u sedam i po zadnjih godina imamo najveći rast i najbrži BDP-a u historiji.

  • Naši privrednici i naša politika prevazilaženja krize je apsolutno uspješna. I to nam je potvrdio UNDP. Vodili smo takvu politiku da smo održali likvidnost u privredi, subvencionirali što je bilo u krizi, i sačuvali smo ih da su došli u performanse da prihvataju potražnju sa zapada, koja se seli iz Kine prema istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Imaju ovdje zasluga i vanjski faktori, ali mi njega ne bi mogli provesti da nismo sačuvali zdravlje naše privrede i moram čestitati privrednicima. Oni su majstori preživljavanja krize. Pripada njima svakako velika zasluga, i država na svim krizama mora djelovati. Slobodno tržište ima dvije osobine, jedno je da vrijeme rasta postiže impresivne rezultate, a jedno je da vrijeme pada može postići fatalne gubitke – kazao je.

Naš gost dotakao se i izgradnje autoputa koridora 5c. Kazao je da fiskalna sposobnost omogućava da se to radi puno brže i da se možda čak napravi i neki Maršalov plan kada je u pitanju infrastruktura.

  • Rasli smo zahvaljujući zakonima reformskim, rastu izvoza koji se udvostručio, i broju uposlenih ljudi. Sada u budućnosti možemo najviše rasti zahvaljujući infrastrukturi. Radeći infrastrukturu mi gotovo sve sirovine, radnu snagu, preduzeća, kamen, cement, asfalt… sve je to naše, ništa ne uvozimo. Sve ulaganje u infrastrukturu se preslikava na BDP. Sa rastom BDP-a balansiramo penzije, boračke naknade, a i službenike. Kada raste BDP, sve u društvu raste. Infrastruktura je to u šta trebamo dati fokus.

Za kraj razgovora se dotakao i Općih izbora. Kazao je da očekuje da pobijedi razum.

  • Nikad nije bilo ovoliko odsustvo mjera koje neko predlaže. Niko se ne bavi mjerama. Niko nije rekao šta bi uradio sa fiskalne politike, sa poreznog sistema… Volio bi da preovlada razum, da se vratimo reformama. Populizam koji se dešavao prije nas doveo je do revolucije. To se više ne smije dogoditi – poručio je Novalić.

Hayat.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE