Finansijski stres najštetniji za zdravlje, stvara niz loših posljedica

Finansijski stres najštetniji je za zdravlje i opću dobrobit pojedinca, ubrzava proces starenja, utječe na biomarkere zdravlja te snažnije djeluje na mentalno zdravlje u odnosu na posljedice tugovanja zbog bolesti, teškog gubitka ili razvoda, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika.

U britanskoj studiji sudjelovalo je gotovo 5.000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina, a proveli su ga naučnici s londonskoga University Collegea (UCL) i Kings Collegea, koji su istaknuli da je njihova analiza prva kojom se nastojalo istražiti na koji su način različite vrste hroničnog stresa povezane s pokazateljima zdravlja starijih dobnih grupa.

Uspoređivali šest najčešćih stresora

Nacionalno reprezentativna studija potvrdila je da je finansijski stres povezan s dugoročnim promjenama u ključnim pokazateljima zdravstvenog stanja, poput imunosnog, živčanog i hormonalnog sistema.

Od svih šest najčešćih stresora koje su proučavali britanski naučnici, a radilo se o finansijskom stresu, skrbi za teško bolesnu ili invalidnu osobu, invaliditetu, težem gubitku u porodici, o bolesti i razvodu, pokazalo se da je finansijski stres bio najštetniji faktor dugoročno povezan s najrizičnijim zdravstvenim ishodima.

To je utvrđeno ispitivanjem četiriju biomarkera u krvi – kortizola (hormona koji se proizvodi kao odgovor na stres), C-reaktivnog proteina (CRP), fibrinogena i inzulinu sličnog faktora rasta 1 (IGF-1). Sve su to imunosni faktori povezani s razvojem stresa, razvojem upala i starenjem, dok je IGF-1 povezan i sa starenjem i s dugovječnošću.

Studija je otkrila da je u sudionika studije koji su bili pod stresom samo zbog finansijske situacije uočena 60 posto veća vjerovatnost da nakon četiri godine razviju visokorizičan zdravstveni profil.

U slučaju svake dodatne stresne situacije, poput primjerice razvoda, ta je vjerovatnost skočila za dodatnih 19 posto.

Fizički učinak hroničnog stresa

Uočena veza zadržala se bez obzira na genetiku, socioekonomske čimbenike, dob ili spol sudionika ili njihov način života.

Studija je pokazala i da su finansijski stres, težak gubitak i dugotrajna bolest najsnažnije utjecali na promjene u imunosnim i neuroendokrinim biomarkerima, što ukazuje na kontinuiran fizički učinak hroničnog stresa.

Još jedan zaključak britanskih naučnika je da hroničan stres može izazvati hormonalne promjene i imunosne reakcije, što može utjecati na pogoršanje fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema.

Epidemiologinja Odesa Hamilton s UCL-a je istaknula invazivan utjecaj finansijskog stresa na različite aspekte života, što se u konačnici u nekim slučajevima manifestiralo porodičnim sukobima, socijalnom isključenošću, beskućništvom ili glađu.

Premda britanska studija ne povezuje izravno stres i dugoročne zdravstvene probleme, ona ističe golem utjecaj stresa na tijelo koje stari.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain, Behavior and Immunity.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE