Mislite da je cigareta samo vaša stvar? Istraživanje pokazalo šta primjećuju ljudi u okruženju bivših pušača

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini puši više od 1,3 miliona ljudi. Drugim riječima, gotovo svaki drugi odrasli stanovnik redovno posegne za cigaretom, čime se svrstavamo među evropske zemlje s najvišom prevalencijom pušenja.

Iza ove brojke ne stoji samo zdravlje pojedinca, već i cijelog domaćinstva kojem pripada. Stoga, rasprava o pušenju sve češće izlazi iz okvira jednog čovjeka i njegove navike.

Novija istraživanja pomjeraju fokus s pojedinca na njegovo neposredno okruženje, postavljajući pitanje koje se rijetko čuje – šta se zapravo dešava kada pušač, koji ne uspijeva ili ne želi prestati pušiti, ipak napravi promjenu?

“Drugačija atmosfera u domu”

Agencija IPSOS sprovela je novo globalno istraživanjefokusirajući se na koristi koju od jedne odluke osjeti čitavo domaćinstvo. Cilj istraživanja bio je bolje razumijeti kako prestanak pušenja ili prelazak na bezdimne alternative utječe na porodicu i ljude u okolini.

Na uzorku od 4.000 osoba bliskih bivšim pušačima, 62 posto ispitanika navelo je manju izloženost pasivnom pušenju nakon što su njihovi bližnji prestali pušiti ili prešli na bezdimne alternative. Većina je, kako su istakli, primijetila i poboljšanje kvaliteta porodičnog života, raspoloženja i društvenog angažmana svojih najbližih. Drugim riječima, promjena navike jednog člana porodice, mijenja atmosferu cijelog doma.

Posebno je zanimljiv podatak da 78 posto ispitanika smatra kako njihovi bližnji ne bi uspjeli prestati pušiti bez bezdimnih alternativa. Među onima čiji su bližnji koristili takve proizvode u procesu prestanka ili zamjene cigareta, grijane duhanske proizvode korisnim ocjenjuje 89 posto, nikotinske vrećice 87 posto, a e-cigarete 84 posto ispitanika.

Istraživanje pokazuje i da 93 posto korisnika e-cigareta čine sadašnji ili bivši pušači, što ukazuje da je riječ pretežno o alatu za odrasle koji već puše.

Primjeri iz Evrope: Koja je praksa zemalja koje su smanjile stopu pušača

Da promjena ove navike nije samo lično pitanje, već i pitanje javnozdravstvene politike, potvrđuje i analiza Eurobarometra iz 2024. godine. Ona pokazuje da su pojedine evropske zemlje ostvarile osjetan pad prevalencije pušenja kombinacijom prevencije, edukacije, regulacije i omogućavanjem izbora odraslim pušačima kroz dostupnost različitih bezdimnih proizvoda.

Najčešće citiran primjer je Švedska, gdje je svakodnevno pušenje palo na svega 5,4 posto, dok zemlja bilježi 36 posto manje smrtnih slučajeva od raka pluća u odnosu na prosjek Evropske unije. Taj se rezultat često povezuje s dugogodišnjom dostupnošću bezdimnih alternativa i prihvatanjem proizvoda potencijalno manjeg rizika među odraslim pušačima.

Sličan put bilježi i Češka, gdje je stopa pušenja u samo tri godine smanjena s 30 na 23 posto, uz kombinaciju preventivnih mjera, regulacije i dostupnosti novih kategorija proizvoda.

Možda najilustrativniji je primjer Grčke. Nakon godina stagnacije na visokoj stopi pušenja od 42 posto, ova je zemlja u tri godine zabilježila pad na 36 posto. Iza tog naizgled skromnog procenta krije se konkretna slika – više od 600.000 ljudi prestalo je pušiti. Pad se posmatra u kontekstu šireg prihvatanja pristupa smanjenju štete, uključujući dostupnost bezdimnih alternativa za odrasle pušače.

Ovi primjeri ne znače da postoji jedno univerzalno rješenje, niti da je dovoljno ponuditi alternativu kako bi problem nestao.

“U borbi protiv pušenja moramo razgovarati o više pristupa istovremeno. Prevencija i prestanak pušenja ostaju najvažniji ciljevi javnog zdravstva, ali za odrasle pušače koji ne uspijevaju ili iz nekih razloga ne žele prestati pušiti, važno je otvoriti i razgovor o smanjenju štete”, istakao je dr. Branislav Lolić, pedijatar i magistar alergologije i kliničke imunologije.

On smatra da, kada odrasli pušači imaju pristup tačnim informacijama zasnovanim na naučnim dokazima, preventivnim programima i regulisanim alternativama, dio njih može napraviti važan korak ka prestanku pušenja ili zamjeni cigareta proizvodima potencijalno manjeg rizika.

“Tada se najčešće navode e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice bez duhana. Pri tome je važno naglasiti da ovi proizvodi nisu namijenjeni maloljetnicima”, poručio je Lolić.

Obilježen “Svjetski dan vejpinga”: Može li BiH slijediti put ka realnoj promjeni navika

Globalni i regionalni pokazatelji za Bosnu i Hercegovinu dobijaju posebnu težinu upravo zato što je domaća stopa pušenja izrazito visoka. Tema je dodatno aktualizirana 30. maja, kada je obilježen “Svjetski dan vejpinga”, posvećen podizanju svijesti o smanjenju štete od pušenja i informisanju odraslih pušača o mogućnostima prestanka ili zamjene cigareta.

Ovogodišnja kampanja vodila se pod sloganom “Jedna promjena, svi dobijaju” (One Switch, Everyone Wins), ističući upravo ono što potvrđuje i IPSOS istraživanje, da korist od promjene ne osjeća samo pojedinac, već i njegova okolina.

Konkretno za Bosnu i Hercegovinu, gdje gotovo svaki drugi odrasli stanovnik puši, otvara se pitanje kako odraslim pušačima pružiti tačne informacije, stručnu podršku i realne opcije za promjenu navika, uz istovremenu i nedvosmislenu zaštitu maloljetnika i nepušača? Primjeri iz okruženja pokazuju da se on može graditi.

Iskustvo iz susjedstva pokazuje kako je kada podrška ima strukturu

Iako Bosna i Hercegovina još nema dovoljno razvijene programe ovog tipa, iskustva iz susjedstva pokazuju da strukturirana podrška odraslim pušačima može biti važan dio šireg pristupa smanjenju štete. Udruženje CROHM i ove je godine nastavilo provoditi program “Biram bez dima”, namijenjen odraslim pušačima koji žele smanjiti ili prestati pušiti uz stručnu podršku i strukturiran pristup promjeni navika.

Riječ je o programu koji okuplja učesnike kroz radionice, razmjenu iskustava i kontinuiranu podršku. Nakon tri provedena ciklusa, 17 učesnika u potpunosti je prestalo pušiti cigarete, dok je njih sedam značajno smanjilo konzumaciju. Kroz edukativne aktivnosti, javne rasprave i obilježavanje “Svjetskog dana vejpinga”, udruženje je nastavilo promovirati informisan pristup ovoj temi i podršku onima koji traže način da prestanu pušiti ili da cigarete zamijene potencijalno manje štetnim bezdimnim alternativama.

“Zajednički nazivnik svih uspješnih zemalja jeste otvoren pristup tačnim informacijama i poticanje pušača na zamjenu cigareta potencijalno manje štetnim bezdimnim alternativama. Naše udruženje većinom čine bivši pušači koji su se oslobodili cigareta, a njihove priče naš su najveći motiv za daljnju edukaciju”, poručio je Filip Tokić, predsjednik udruženja CROHM.

Na kraju, zaključak koji izranja iz globalnih i evropskih podataka je taj da odluka jednog pušača rijetko ostaje njegova privatna stvar. Manje pasivnog dima u kući, mirnija atmosfera, zdravije okruženje za djecu i nepušače, efekti su koji se ne vide u fiskalnim tabelama, ali oblikuju svakodnevicu mnogih porodica.

Ono što ostaje jeste potreba za pristupom koji je informisan, dosljedan i zasnovan na dokazima. Prevencija i prestanak pušenja moraju ostati prvi cilj, a zaštita maloljetnika i nepušača nezaobilazan uslov. Unutar tog okvira, otvaranje razgovora o regulisanim alternativama za odrasle koji ne uspijevaju prestati s pušenjem, sastavni je dio odgovorne politike. Jer, kako pokazuje i ovogodišnji slogan, kada pušač napravi promjenu, dobiju svi oko njega.