Mladi bh. naučnik Admir Greljo napravio računicu: Za dvije sedmice do 500 pozitivnih slučajeva na koronavirus dnevno?!

Mladi bh. naučnik Admir Greljo napravio računicu: Za dvije sedmice do 500 pozitivnih slučajeva na koronavirus dnevno?!

Mladi bh. naučnik Admir Greljo napravio je jasnu i jednostavnu računicu koja pokazuje da trend novozaraženih u BiH prati eksponencijalni rast zbog čega bismo, upozorava, za dvije sedmice mogli doći do 500 pozitivnih slučajeva na korona virus dnevno.

Uz njegovo dopuštenje, Damir Marjanović, profesor genetičkog inženjerstva i biotehnologije iz Sarajeva, “proširio” je računicu, s pretpostavkom (zasnovanoj na dosadašnjim analizama) da bi oko 80 posto slučajeva mogli biti asimptomatični ili izuzetno blagi, a da bi preostalih 20 posto ipak moglo da završi u nekoj od zdravstvenih ustanova.

“To znači da bi za dvije sedmice, ovako strogo matetmatički gledano, svakoga dana naš, ionako preopterećeni, zdravstveni sistem mogao da dobije 100 novih pacijenata, a neki od njih bi definitivno završili i na respiratoru”, pojašnjava Marjanović.

U razgovoru za Al Jazeeru kaže da je to teorijski model koji predstavlja jednu vrstu ranog upozorenja.

“On daje predikciju scenarija koji bi mogao da se desi, ako se ne poduzmu konkretne mjere koje bi mogle spriječiti ovaj neželjeni rasplet COVID-19 priče u BiH. Dakle, neophodno je sinergijsko djelovanje institucija i građana, jasno utvrđivanje, ali i poštivanje jednostavnih pravila kojima, kako se pokazalo u periodu od prije nekoliko mjeseci, širenje virusa može da se dovede u statističke modele koje još uvijek možemo kontrolirati. Dakle, sposobne institucije i odgovorni građana su ključ perioda pred nama”, ističe.

Neophodno pronaći balans

Od prošle sedmice Bosna i Hercegovina bilježi rekordan broj oboljelih i u prosjeku ima oko 147 novozaraženih dnevno. Razlog tome Marjanović vidi i u ukidanju cijelog paketa restriktivnih mjera zaštite, ističući da porast broja slučajeva pokazuje da je tome trebalo pristupiti serioznije, detaljnije, analitičnije i postepeno.

“S druge strane, ekonomski momenat, potencijalni potpuni kolaps privrede i situacija u kojoj stroge mjere uvedene u sprečavanju širenja bolesti dovode do toga da ljudi postaju ekonomski, socijalno, ali i psihološki ugroženi, bili su dobar razlog da se u relativno povoljnom periodu razmotri popuštanje pojedinih mjera”, kaže.

“No, mislim da je nedostajalo stvarne i efikasne komunikacije kojom se trebalo pojasniti da to ukidanje mjera nije uvjetovano nestankom virusa. No, što je tu je, slična situacija je u mnogim zemljama, a posebno u regionu. Nadam se da je lekcija naučena i da su naše vlasti, u ovo rano predizborno vrijeme, shvatili da dnevna politika nikako ne smije biti ispred zdravlja ljudi, te da su postali svjesni da će u periodu pred nama biti potrebno povremeno donositi teške, politički nepopularne, ali ispravne odluke u cilju stabilizacije ‘kliničke slike cjelokupnog stanovništva’ i stvaranja svojevrsnog zdravstveno-ekovnomsko-političkog balansa”, dodaje.

Dok nadležni poručuju da neće ponovo uvoditi ukinute restriktivne mjere, stručnjaci savjetuju da se naviknemo na “novu normalnost” tako što ćemo “pronaći balans između održavanja privrednih sistema i preživljavanja epidemije”.

“Vlasti imaju tu veliku odgovornost da ipak pojedine mjere pooštre po potrebi, ali vrlo rado dobar, ako ne i prevelik, dio odgovornosti žele svaliti na leđa pojedinca, nerijetko zaboravljajući da tom pojedincu daju sve neophodne resurse i informacije da bi bio odgovoran. U toj svojevrsnoj igri ‘mačke i miša’ sa virusom i mi kao pojedinci imamo veliku ulogu koju jednostavno treba odigrati prateći sve preporuke koje štite naše zdravlje i zdravlje naših najbližih”, kaže Marjanović.

Očekivana reakcija opuštanja

Zanimljivo je i da je u danima kada bilježimo deset puta veći broj zaraženih u odnosu na period proglašenja epidemije, strah ljudi da će se zaraziti znatno manji. Mjere fizičkog distanciranja i nošenja maske u zatvorenim prostorima mnogi ne poštuju, a Marjanović smatra da je u pitanju očekivana reakcija opuštanja.

“Svi mi koji se sjećamo devedesetih godina prošlog vijeka dobro znamo kako je bilo bitno u pojedinim momentima ‘otvoriti ventile’, no isto tako znamo koliki to rizik nosi sa sobom. Hajde da u cijelu priči ubacimo dozu optimizma, ali i realnosti, one malo svjetlije – danas znamo više o ovom virusu, prihvatamo da neke norme koje su važile prije decembra 2019. više nije moguće pratiti, svjesni smo da jednostavnim mehanizmima distanciranja, nošenja maski u zatvorenim prostorima, pojačanom higijenom i brigom o sebi samima i ljudima koji nas okružuju, možemo značajno smanjiti širenje virusa među nama”, kaže.

Dodaje kako nam ne trebaju panika i strah, već racionalno razmišljanje i oprez.

“Kako rekoh, logično je bilo da popuštanje mjera i pojačana komunikacija ljudi dovedu do intenziviranja širenja virusa među nama. Sada bi logično bilo da uradimo sve da to širenje ne pređe granice modela koji još uvijek možemo kontrolirati i da vitalno ne ugrozi funkcioniranje ovog našeg fragilnog zdravstvenog sistema. Također, treba reći da će kreiranje vakcine i kreiranje uspješnih terapijskih modela donijeti jednu dozu olakšanja, ali do tada trebamo učiniti sve da naučnicima i medicinskim-farmaceutskim ekspertima damo dovoljno vremena da urade svoj posao u tom pravcu”, zaključuje Marjanović.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE