Može li BiH do 2050. godine postati karbonski neutralna država?

Strategija dekarbonizacije obaveza je BiH kao države koja ima namjeru postati članica EU, a iz resornih entitetskih ministarstva smatraju da se u tom segmentu radi na dosljednom ispunjavanju obaveza da država postane karbonski neutralna do 2050. godine.

Dokument koji na državnom nivou regulira područje energetike je Energetska strategija BiH koju je u prošlom sazivu usvojilo Vijeće ministara, a koja putem svog Okvirnog strateškog plana, implementira dvije entitetske energetske strategije Republike Srpske i Federacije BiH koje su važeće do 2035. godine.

Provođenje energetske strategije BiH u entitetu Republika Srpska

O tome koje su aktivnosti realizirane u RS-u kada je u pitanju proces dekarbonizacije energetskog sektora, pitali smo Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske.

Svoju orijentaciju u oblasti energetske tranzicije i dekarbonizacije RS je definirala Strategijom razvoja energetike RS-a do 2035. godine, koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

“Ovim strateškim dokumentom smo se obavezali da na racionalan i odgovoran način upravljamo resursima, da osiguramo kvalitetnu energiju dostupnu svim građanima i privredi, da vodimo računa o zaštiti životne sredine i ravnoteži u prirodnoj sferi u vrijeme kada se grade novi energetski objekti, kao i da radimo na izradi zakonske regulative koja će biti usklađena sa modernom praksom i svim obavezama koje u oblasti energetike preuzimaju sve druge države”, kazali su za Klix.ba iz Ministarstva energetike RS-a.

Ističu kako su odlučno krenuli u realizaciju velikih energetskih projekata, naročito onih u oblasti obnovljivih izvora energije.

“Sa sigurnošću možemo reći da je Republika Srpska lider u regionu u pogledu broja energetskih objekata koji se trenutno grade i koji su ugovoreni, kao i njihove vrijednosti”, ističu.

Resorni ministar Petar Đokić ranije je najavio investicije u oblasti energetike u iznosu od 2,2, milijarde KM.

“Ukupna vrijednost energetskih projekata koji su u RS-u trenutno započeti ili ugovoreni iznosi 2,2 milijarde KM, što je zaista impresivna cifra, koja pokazuje da se krećemo prema cilju koji smo zacrtali, a to je da u ovaj sektor do 2035. godine uložimo 11,5 milijardi KM”, naglasili su iz entitetskog ministarstva.

Podsjetili su na prijedlog projekta izgradnje HE “Buk Bijela”, čija je planirana vrijednost oko 200 miliona eura, te izgradnju HE “Bistrica” koja predstavlja sistem nekoliko hidroelektrana, a čija je ugovorena vrijednost oko 103 miliona eura.

“Trenutno je u izgradnji HE ‘Ulog’ kod Kalinovika, instalisane snage 35 megavata i vrijednosti oko 140 miliona KM, a intenzivno se radi i na realizaciji ranije započetih pripremljenih projekata koji su krenuli sa punom realizacijom u prošloj godini, jedan od njih je svakako i vjetroelektrana ‘Grebak’ kod Nevesinja, instalisane snage 66 megavata i vrijednosti investicije oko 162 miliona KM”, istakli su.

U bh. entitetu RS u pripremi je ugovaranje radova za izgradnju više solarnih elektrana u Hercegovini na području Nevesinja, Bileće i Trebinja.

“Dodijelili smo koncesije za izgradnju solarne elektrane “Bileća” instalisane snage 60 megavata, solarne elektrane “Nevesinje” instalisane snage 63 megavata, dok je ranije dodijeljena koncesija za vjetroelektranu ‘Hrgud’ u opštini Berkovići. Također, trenutno radimo i na dodjeli koncesija za nekoliko projekata u Berkovićima i Ljubinju, a uskoro će biti raspisan i javni poziv za zaključenje koncesionog ugovora za vjetroelektranu ‘Trusina'”, podsjetili su.

Trenutno su otvorena tri javna poziva za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije za izgradnju dvije solarne elektrane i jedne vjetroelektrane, a sva tri projekta su na području opštine Bileća.

“Pored toga, imamo i preko 50 izgrađenih malih solarnih postrojenja, a biće ih još mnogo više u narednom periodu s obzirom na činjenicu da je, na prijedlog našeg ministarstva, Vlada RS usvojila program postavljanja 50.000 malih solarnih panela na krovove domaćinstava i jednog dijela privrednih subjekata, koji će u narednom periodu realizovati Elektroprivreda RS-a”, najavili su iz resornog ministarstva.

Institucije RS-a usvojile su sve politike koje su odraz enegetske tranzicije kroz koju prolazimo, a iz Ministarstva energetike ističu kako snažno prate direktive Evropske unije i smjernice Energetske zajednice.

“Usvojili smo novi Zakon o električnoj energiji, koji je tranzicijski zakon, kojim smo stvorili potpuno novi ambijent u sektoru energetike na našim prostorima i podstakli ga na način da se on mijenja od tradicionalnog, monopolističnog sektora do sektora zasnovanog na tržišnim principima koji vladaju u našem regionu i šire. Pored toga, u februaru ove godine smo usvojili i novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji će omogućiti povećanje izgradnje objekata koji koriste obnovljive izvore, a Vlada RS-a je usvojila i izmjene i dopune Zakona o energetici, kojima se, između ostalog, stvara i pravni osnov za donošenje Energetskog i klimatskog plana RS-a”, zaključili su.

Smatraju kako će svi ovi projekti i usvajanje zakonske regulative doprinijeti povećanju udjela “zelene energije” u ukupnoj proizvodnji električne energije u RS-u, a samim time i ispunjavanju obaveza koje proističu iz Ugovora o Energetskoj zajednici i evropskih direktiva.

Dugoročna vizija energetike u BiH, prema startegiji koja je na snazi do 2035. godine jestvaranje konkurentnog i dugoročno održivog energetskog sistema, imajući u vidu aspekt sigurnosti snabdijevanja. Takvu viziju, potrebno je realizirati u okvirima dostupnih kapaciteta, resursa i adekvatne dinamike.

Koliko je energetski sektor FBiH usklađen sa evropskim?

BiH je država potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma te Sofijske deklaracije i niza drugih dokumenata kojim smo prihvatili obavezu da postanemo karbonski neutralna država do 2050. godine.

“Dekarbonizacija Energetskog sektora je imperativ za BiH što je ne samo obaveza, već i razvojna šansa, jer je upravo Sektor energije jedna od najvažnijih privrednih grana Federacije BiH, odnosno BiH. U prilog navedenom, odnosno stalnoj težnji ka transponovanju i implementaciji preuzetih međunarodnih obaveza, naglašavam da je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH u parlamentarnu proceduru uputila tri osnovna sektorska zakona i to: Nacrt Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH, Nacrt Zakona o električnoj energiji Federacije BiH i Nacrt Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije”, kazao je za Klix.ba federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

Istakao je da se usvajanjem tih važnih sektorskih zakona stvorila pretpostavka za uvođenje zapadnoevropskih standarda u energetski sektor.

“Pogotovo kad imamo na umu sve izazove koji su u ovim turbulentnim vremenima stavljeni pred ovaj sektor, Federaciju BiH i u konačnici pred cijelu BiH. Pri izradi zakonskih rješenja rukovodilo se najboljim međunarodnim praksama i relevantnim pravnim aktima EU, poštujući međunarodno preuzete obaveze i odluke donesene u okviru Ugovora o uspostavi Energetske zajednice. Moram dodatno naglasiti da je, kada je sektor energije u pitanju, najvažnije imati pristup evropskim fondovima, ali i definisati najbolje načine finansiranja energetske tranzicije koja zahtijeva značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika”, istakao je ministar Džindić.

Ministar naglašava da je privlačenje investitora za finansiranje projekata ključan izazov koji zahtijeva konstantno razvijanje i drugih politika koje se bave otklanjanjem prepreka, smanjenjem i pravednom raspodjelom rizika te koje nude konkurentne prinose.

Da li je FBiH poboljšala upravljanje energijom?

“Do sada je Vlada FBiH, uz nadležni resorni angažman Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i drugih relevantnih institucija u FBiH, uspijevala svim građanima osigurati kvalitetno, pouzdano snabdijevanje energijom i energentima. Što se tiče električne energije, BiH je jedna od rijetkih zemalja koja još uvijek ima izvozni saldo, ali ne mogu se ne vratiti već pomenutim izazovima koji su pred nas stavljeni, a to je dekarbonizacija Energetskog sektora i karbonska neutralnost do 2050. godine, koju bih radije vidio kao plansku, osmišljenu i smionu fer tranziciju Energetskog sektor”, objasnio je ministar Džindić.

Smatra kako imajući na umu sve trenutne svjetske okolnosti kao što su invazija na Ukrajinu i ekonomska kriza praćena inflacijom, upravljanje sa dva važna energenta ,naftom i gasom koji su isključivo uvoznog karaktera, je velika neizvjesnost i veliki rizik koji se stavlja pred sve u sektoru energetike.

“Jedan pravac snabdijevanja prirodnim gasom, bez mogućnosti pristupa nekom alternativnom izvoru, samo o sebi govori koliko je Bosna i Hercegovina ranjiva i direktno ovisna o volji pojedinaca”, kazao je ministar naglašavajući kako kapaciteti za skladištenje naftnih derivata u BiH koji su stavljeni u funkciju kroz angažman privrednog društva “Operator Terminali Federacije” nisu dovoljni, a sva nastojanja da se postojeći terminali za skladištenje naftnih derivata revitaliziraju i stave u funkciju građanstva, zahtijeva značajna finansijska ulaganja, ali i vrijeme za provođenje revitalizacije.

“Bojim se da su to okolnosti u kojima ćemo dočekati ovu zimu, ali ja duboko vjerujem da se, ukoliko budemo djelovali sinergijski sa svim nivoima vlasti u BiH, možemo uhvatiti u koštac i zajednički sagledati i sve socijalne aspekte, kako energetske tranzicije koja će zasigurno uzrokovati i negativne socijalne posljedice po pojedine društvene grupe, što je posebno naglašeno u regionima bogatim ugljem, gdje je potrebno izvršiti dodatne i detaljne analize opcija za konverziju energije, donijeti preporuke za prekvalifikaciju i mobilnost radne snage, kao i prenamjenu zemljišta bivših rudnika i pratećih objekata, kako bi se omogućila pravedna tranzicija za sve, tako i trenutne krize u svijetu”, istakao je ministar Džindić.

Složenosti političkih i administrativnih struktura u državi prenose se i na energetski sektor, pa smo ministra pitali da li postoji volja da se izazovi energetskih tranzicija rješavaju na državnom nivou i kakvi su odnosi između entitetskih ministarstava energetike.

“Ovdje moram naglasiti, da pored činjenice da je energetski sektor, u skladu sa Ustavnim nadležnostima, nadležnost entiteta, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom, vrlo uspješno vodi procese energetske tranzicije i koordinira aktivnosti sa entitetskim ministarstvima i Vladom Brčko Distrikta BiH, gdje je uključeno i niz drugih institucija sa nižih nivoa vlasti. Neke od najznačajnijih izazova na tom zadatku, odnosno ispunjenje zahtijeva Sofijske deklaracije koji se odnose na usklađivanje sa klimatskim zakonom EU, definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, je izrada Integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine/ Federacije Bosne i Hercegovine za period 2021-2030. godina”, kazao nam je ministar Džindić.

Integrirani energetski i klimatski plan će definirati ciljeve za povećanje mjera energijske efikasnosti, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine, kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje.

“Težnja je da se odrede ambiciozni ciljevi za svaku od dimenzija plana, za koje je realno da budu dostignuti do 2030. godine. Proces dekarbonizacije energetike, odnosno izrada pomenutog plana i kreiranje politika za njegovo provođenje je potrebno detaljno planirati i njegovu realizaciju sistemski započeti, na čemu FMERI aktivno radi u bliskoj saradnji sa MVTEO BiH i drugim entitetskim ministarstvima, a sve sa ciljem razvoja modernog, konkurentnog, okolinski i klimatski održivog energetskog sistema što će omogućiti privlačenje direktnih stranih investicija, ali i doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta, smanjenju javnog duga i povećanju konkurentnosti ovog značajnog sektora”, istakao je.

Ministar smatra da pred BiH ostaje i niz drugih izazova i zadataka gdje treba unaprijediti i ubrzati procese i saradnju, potrebne za donošenje zakona i dokumenata na državnom nivou kojima bi se značajno dodatno unaprijedio i uredio gasni, elektroenergetski i naftni sektor.

“Poučen dosadašnjim iskustvima, mišljenja sam da u dobroj volji i malo boljem političkom ozračju, ima prostora za napredak i još bolju saradnju, naravno na dobrobit i u korist svih građana BiH”, kazao je Džindić.

Ministar ističe da bez obzira što je važeći Zakon o obnovljivim izvorima energije u FBiH dao veliki doprinos povećanju investicija i cjelokupnoj dekarbonizaciji energetskog sektora, te pozitivno utjecao na razvoj i izgradnju postrojenja, ali i na ostvarenju prihvaćenog cilja BiH u ukupnoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora, on je ipak donesen prije više od devet godina te je u tom periodu prošao kroz značajne promjene.

“Kako bi se otklonile prepreke u daljnjem razvoju OIE te omogućio jednostavan i brz prolazak kroz energetsku tranziciju i dekarbonizaciju bilo je potrebno unaprijediti sistem, djelovati stimulativno na sve učesnike, te im omogućiti ravnopravan tretman kroz uvođenje novih mehanizama, kako podsticaja, tako i drugih mogućnosti participiranja u procesu dekarbonizaciji energetskog sektora. Najkraće govoreći, novim Zakonom nastoji se izvršiti reforma sistema podsticaja, odnosno jasniji i transparentniji način dodjele podsticaja kako malim, tako i velikim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije, ali i zakonski omogućiti i građanima da se na jednostavniji način uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora”, naglasio je.

Smatra da je trebalo doraditi već postojeće odredbe koje se odnose na garancije porijekla, ali i balansiranje.

“Kroz izradu zakona, nastojalo se otkloniti prepoznate nedostatke i ograničenja koja su se pojavila u toku primjene važećeg zakona, ali i zadržati rješenja koja su se pokazala kao efikasna u praksi, a nisu u suprotnosti sa pravnom stečevinom EU. Usvajanje predmetnog zakona u predloženom tekstu osiguralo bi visok stepen usaglašenosti sa pravnim okvirom Evropske unije, odnosno Energetske zajednice”, zaključio je ministar Džindić.

BiH ne može samostalno postići energetsku sigurnost u svim segmentima, prvenstveno zbog nepostojanja vlastite proizvodnje nafte i gasa. Kako bi energetska tranzicija bila uspješno izvršena, potrebno je sistematski i dosljedno provoditi mjere očuvanja životne sredine te racionalnijeg korištenja resursa. Ipak, jedan od resora koji je pozitivan primjer usvajanja potrebnih mjera za približavanje države članstvu u EU, svakako je oblast energetike koji, koliko god je to moguće, radi na strategijama i usvaja zakonodavna rješenja potrebna za usklađivanje energetske politike sa onom EU.

Klix.ba