Novalić je obećao izjednačen status porodilja, ali… Kantoni nemaju novca!

Nekoliko dana nakon što je vlast u Kantonu Sarajevo objavila nove iznose naknada za porodilje (1.000 KM mjesečno), oglasio se i premijer FBiH Fadil Novalić.

Obećao je da će novim entitetskim zakonom biti izjednačen status porodilja u svim kantonima.

To bi, kako je naveo, trebalo biti omogućeno transferom 200 miliona maraka kantonima iz budžeta FBiH. Početkom januara je uputio inicijativu Parlamentu FBiH za hitno usvajanje Prijedloga zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, koji je u parlamentarnu proceduru uputila entitetska Vlada.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković smatra da je zakon o kojem govori Novalić “prazan i šupalj”.

Može i ne mora

– Nema naknada za sve porodilje, naknada je samo za nezaposlene. Iznos naknade nije 1.000 KM, iznos je 30 posto prosječne plate u Federaciji. Novca u budžetu nema, Novalić kaže koristite to što već dajemo kantonima ako hoćete, pojašnjava Konaković i dodaje da se ništa ne mijenja.

– Kantoni i opštine koji imaju manje novca neće plaćati naknadu od 1.000 KM ako poslušamo Fadila. Naša je ideja da pomognemo upravo te dijelove BiH, one koji sami ne mogu isplatiti naknadu. I mogu sredstva prije zakona, bez problema, poručio je.

Iz Naše stranke kažu da je transfer od 200 miliona KM koji se spominje redovni godišnji transfer na koji su kantoni računali u svojim budžetima.

Irma Baralija, vijećnica u Gradskom vijeću Mostara, uskoro postaje majka trećem djetetu, a prvi put se porodila 2017. godine i tada nije imala nikakvu naknadu.

– Za drugo dijete smo imali neke pogodnosti zahvaljujući višegodišnjoj borbi da dobijemo Zakon o zaštiti porodica s djecom u HNK-u, govori Baralija, napominjući da je Zakon stupio na snagu 2018. godine.

– A za treće dijete, kako stvari stoje, imat ćemo neku potpuno novu situaciju, imajući u vidu poteze sa federalnog nivoa, kao i to da smo nedavno na sjednici Vijeća Grada Mostara izglasali 350 hiljada KM za jednokratnu porodiljsku naknadu, kaže i dodaje da će, prema tome, porodilje imati pomoć ne samo od kantona nego i od Grada.

– Drago mi je što se nešto mijenja i što postoji težnja da se izjednače prava svih porodilja u Federaciji, pa možda i na nivou države, ali ide to sporo, govori Baralija, nadajući se da posljednji potez premijera nije samo populizam.

– Zanimljivo je što se kaže da se novac koji bi se prebacio s federalnog nivoa kantonima može koristiti za porodiljske naknade, a što znači da i ne mora, uočava.

Pojašnjava da bi kantoni morali promijeniti svoje zakone kojima se to reguliše, kako bi se mogli isplaćivati neki novi iznosi.

– Vlada Kantona Sarajevo je svojim potezom postavila standard i napravila pritisak na federalnu Vladu, ali i na kantone. Dali su argument ženama iz drugih kantona da se bore za svoja prava intenzivnije, smatra Baralija.

Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH, ističe da nastaje zabuna kada se kaže podijeljena nadležnost Federacije i kantona.

– Ustav BiH kaže da se radi o zajedničkoj nadležnosti, gdje u oblasti socijalne politike, ali i rada, politiku uspostavlja Federacija, a kantoni implementiraju, pojašnjava.

Zabrinjavajućim smatra što se planiraju sredstva a da nema zakona kojim će se to urediti.

– Pravimo složeno političko pitanje time što ne želimo da Federacija kreira stvari, a kao da kantoni imaju svoje velike izvorne prihode iz kojih mogu dati novac porodiljama, kaže Džumhur.

Ističe da se porodilje ne mogu tretirati različito, s obzirom na teritorij, usljed čega se, kaže ona, kreira prostor za migraciju stanovništva.

– Idu tamo gdje su bolji uslovi. Problem je kada žena, recimo, u četvrtom mjesecu trudnoće dođe raditi u kanton iz kantona, pa ne može nigdje da ostvari prava, upozorava.

Dodaje i da je problem kada žena živi u Republici Srpskoj, a radi u Federaciji, jer je u RS-u zadržan sistem sjedište poslodavca, a u Federaciji prebivalište porodilje.

– Kada su u pitanju zakonska rješenja na nivou Federacije BiH, probaćemo ih usaglasiti sa partnerima u vlasti HDZ-om BiH da vidimo šta najviše možemo izvući za porodilje u Srednjobosanskom kantonu. Sigurno je da ne može biti pominjana cifra od 1.000 KM i da ne možemo izjednačiti primanja zaposlenim i nezaposlenim porodiljama, govori nam Tahir Lendo, premijer Srednjobosanskog kantona.

Zeničko-dobojski kanton se još nije odredio o inicijativi premijera Federacije BiH, a ni Unsko-sanski kanton nije zauzeo stav, jer ne znaju koliko će tačno novca dobiti.

Iz Vlade USK-a pojašnjavaju da su prema Zakonu iz 2020. godine naknade za porodilje iznosile 100 KM za period od šest mjeseci. Visina naknade za porodilje u radnom odnosu je 50 posto njene prosječne plate ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porođaja, s tim da ne može biti manja od 50 posto prosječne mjesečne plate ostvarene u kantonu u prethodnoj godini. Naknade za porodilje u radnom odnosu u 2020. godini kretale su se od 436 do 1.776,75 KM.

Vlada Bosansko-podrinjskog kantona u potpunosti podržava inicijativu premijera Vlade FBiH. Smatraju da bi se usvajanjem predloženog rješenja stvorile pretpostavke za osiguranje jednakih prava.

Stop iseljavanju

– A s obzirom na transfer kantonima koji je planiran, bila bi to i prilika da se na jednoobrazan način riješi pitanje isplata naknada porodiljama u cijeloj Federaciji BiH, kaže Aida Obuća, premijerka BPK-a.

Dodaje da Vlada BPK-a podržava donošenje ovog propisa te da će u skladu s finansijskim mogućnostima nastojati osigurati podršku njegovoj implementaciji.

– A kako ne bi došlo do iseljavanja stanovništva s prostora našeg kantona u druge sredine koje su u finansijski boljoj poziciji i u prilici su implementirati ta prava, pojašnjava Obuća.

Prema podacima koje nam je dostavila, u 2021. za ove namjene iz budžeta BPK-a izdvojeno je 2.241.468 KM. Visina mjesečne naknade za porodilje koje nisu u radnom odnosu iznosila je 149,50 KM, ženu majku koja je u radnom odnosu 359, a najveći iznos koji je isplaćen na ime naknade za ženu majku u radnom odnosu u toku 2021. iznosio je 1.197,56 KM.

– Jedini smo kanton u Federaciji BiH u kojem se, po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom, ostvaruje pravo na takozvani pronatalitetni dodatak, a riječ je o novčanoj naknadi za novorođeno treće, četvrto i peto dijete, naglašava Obuća.

U toku 2021. to pravo ostvarilo je 429 osoba za čije naknade je iz budžeta BPK-a izdvojeno 1.429.815 KM. Naknada za treće novorođeno dijete iznosila je 239,50 KM.