Pšenica sve skuplja, prinosi padaju: Novi pritisak na cijene brašna i hljeba

Globalne cijene hrane nastavile su rasti u augustu, a najveći skok zabilježen je kod šećera, čija je cijena za samo mjesec porasla gotovo 12 posto. Na rast cijena hrane utjecali su vremenske nepogode, poremećaji u globalnoj trgovini i geopolitičke napetosti, pokazuju najnoviji podaci Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO-ov indeks cijena hrane u augustu dostigao je 133,3 boda, što je 1,9 posto više nego u julu i 2,5 posto više nego u istom periodu prošle godine. Poskupljenja su zabilježena u gotovo svim glavnim kategorijama prehrambenih proizvoda.

Pšenica skuplja 15 posto nego prošle godine

Indeks cijena žitarica porastao je za 2,2 posto u odnosu na juli. FAO navodi da su cijene glavnih žitarica rasle zbog povećane kupovine na međunarodnim tržištima, lošijih očekivanja kada je riječ o ovogodišnjem urodu te kontinuiranih problema s izvozom, posebno preko Crnog mora.

Cijena pšenice u augustu porasla je za 2,6 posto i sada je čak 15 posto viša nego prije godinu. Na tržište su utjecali poremećaji izvoza preko Crnog mora, očekivanja slabijih prinosa u velikom dijelu Evrope zbog vrućeg i suhog vremena te slabiji američki dolar.

Kukuruz je poskupio 2,5 posto. Među razlozima su zabrinutost zbog prinosa u pojedinim dijelovima SAD-a, smanjena očekivanja proizvodnje u Evropskoj uniji, velika potražnja sektora proizvodnje etanola i stočne hrane te poremećaji u snabdijevanju povezani sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i problemima s izvozom iz Ukrajine.

Cijena riže povećana je za 0,5 posto, prvenstveno zbog veće potražnje iz azijskih i afričkih zemalja.

Šećer poskupio gotovo 12 posto

Daleko najveći mjesečni rast zabilježen je kod šećera. FAO-ov indeks cijena šećera u augustu je skočio čak 11,9 posto.

Razlozi su očekivanja slabijih prinosa šećerne repe u Evropskoj uniji, zabrinutost zbog mogućeg utjecaja El Niña na proizvodnju u Aziji, manja proizvodnja šećera u Brazilu te najava Indije da će omogućiti bescarinski uvoz sirovog šećera.

Rasle su i cijene biljnih ulja, i to za 1,1 posto. Palmino i sojino ulje poskupjeli su zbog snažne globalne potražnje i straha od posljedica El Niña na proizvodnju u jugoistočnoj Aziji. Cijene repičinog i suncokretovog ulja, s druge strane, blago su pale zbog očekivanja većih zaliha.

Skuplji meso i mliječni proizvodi

Indeks cijena mesa porastao je za jedan posto. Poskupjeli su perad, svinjetina i ovčetina, dok je govedina pojeftinila.

Na cijenu svinjetine posebno su utjecale visoke temperature u Evropskoj uniji, dok je pad cijena govedine povezan s kineskim uvoznim kvotama i povećanom konkurencijom brazilskih i australskih izvoznika na drugim tržištima.

Mliječni proizvodi u augustu su poskupjeli 2,3 posto, uglavnom zbog smanjene proizvodnje mlijeka u Evropskoj uniji usljed vrućeg i suhog vremena.

Manja proizvodnja žitarica

FAO je istovremeno objavio nove procjene prema kojima bi globalna proizvodnja žitarica u 2026. godini trebala iznositi 2,98 milijardi tona. To je dva posto manje nego prošle godine, ali bi i dalje bio drugi najveći rezultat u historiji.

Prognoza proizvodnje kukuruza smanjena je na 1,309 milijardi tona zbog pogoršanja uslova u Francuskoj i Poljskoj, dok bolji prinosi u Argentini i Brazilu neće biti dovoljni da nadoknade taj pad.

Procjena proizvodnje pšenice povećana je na 810,7 miliona tona. To je 3,8 posto manje nego 2025, ali također predstavlja drugi najveći rezultat do sada.

Očekuje se i pad proizvodnje riže na 553,1 milion tona, odnosno 1,9 posto u odnosu na rekordnu prethodnu sezonu.

FAO procjenjuje da će ukupna svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2026/2027. iznositi 2,965 milijardi tona, dok bi zalihe na kraju sezone trebale dostići 947,2 miliona tona. To, uprkos pritiscima na cijene i proizvodnju, zasad ukazuje na relativno stabilno globalno snabdijevanje žitaricama.

Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pasti na 509,3 miliona tona.