Ramazan i Olimpijada: Kako su sportisti pronalazili način da praktikuju post?

Ovogodišnje Olimpijske i Paraolimpijske igre održavaju se u Italiji, zemlji s dubokim katoličkim naslijeđem, a poklapaju se s ramazanom, odabranim mjesecom kod muslimana i mjesecom posta, molitve i zajedničkog okupljanja.

Jedan od dva grada domaćina, Milano, multikulturalan je i kosmopolitski, s islamskim centrima i džamijama gdje se vjernici okupljaju, piše AP.

Najmanje jedna džamija dočekuje pripadnike drugih vjera koji žele prisustvovati iftarima, kada muslimani prekidaju svoj dnevni post. U planinskom području oko Cortine d’Ampezzo molitveni prostori su rjeđi, ali lokalni muslimani posljednjih godina grade svoje zajednice.

Milanska džamija Al-Wahid tokom ramazana otvara vrata za zajedničke iftare i večernje molitve.

Od 2000. godine zvanično je priznata kao mjesto bogoslužja. Petkom, kada muslimani imaju zajedničku molitvu, džamija okuplja veći broj vjernika, ali i goste iz općine, drugih institucija i vjerskih zajednica. Takvi međuvjerski iftari postali su uobičajeni širom svijeta.

Imam Yahya Pallavicini, potpredsjednik islamske organizacije COREIS, rekao je da Olimpijada simbolično pokazuje kako sport, kultura i umjetnost mogu smanjiti predrasude. Na jednom od iftara 20. februara, vjernici su prvo čekali ezan, zatim prekinuli post hurmama, a večer završili zajedničkom molitvom.

Prema izvještaju instituta ISMU iz 2025. godine, u Lombardiji živi oko 400.000 muslimana, najviše iz Maroka i Egipta, ali i iz Bangladeša, Pakistana i Bosne. U Brunicu, gradu s oko 17.000 stanovnika, muslimani su organizirali vlastite prostore za molitvu i halal trgovine. Na džuma-namazu prisustvovalo je oko 120 ljudi.

– U Italiji ramazan nije nemoguća stvar. Može se postiti, može se moliti – kaže student Kreem Wardi, čiji je otac iz Maroka, a majka Italijanka katolkinja.

Dodaje da u Brunicu nije uobičajeno pozivati nemuslimane na iftar.

Italija ima oko 59 miliona stanovnika, od kojih tri četvrtine sebe smatra katolicima, dok muslimani čine oko 1,7 miliona, odnosno više od 30 posto stranih rezidenata. Migracije su posljednjih godina izazvale jačanje desničarskog, antiimigrantskog raspoloženja. Premijerka Giorgia Meloni je obećala strože mjere protiv ilegalnih migracija.

Ipak, broj muslimana rođenih u Italiji raste, među njima su i djeca migranata, obraćenici i druga generacija. Amina Croce, 28, rođena u katoličkoj porodici koja je prešla na islam, kaže da je džamija važan dio njenog identiteta. Dodaje da islam vidi kao dio evropske historije i italijanskog kulturnog naslijeđa.

– Vjerujemo da je ova raznolikost dio šire kulturne baštine Italije – rekla je Croce.

– Možda još nije dovoljno cijenjena, ali nadamo se da će u budućnosti biti prepoznata – dodala je.