Rokovi kratki: Neuvođenje CO2 oporezivanja predstavlja opasnost za privredu u BiH

Uvođenje mehanizama oporezivanja emisija ugljendioksida (CBAM) u EU predstavljat će veliki izazov za energetske politike i elektroenergetski sektor u BiH, ali i za ulogu energetike u ekonomiji i društvu. Ukoliko se u BiH uvede CO2 oporezivanje pare ostaju u našoj državi, a ukoliko to ne uradimo na vrijeme, onda je moguće da nas čeka CBAM oporezivanje izvoznika koje će se kasnije odraziti na različite načine i privredu.
Anes Kazagić iz EP BiH je kazao da su se prije gotovo tri godine počeli intenzivno brinuti o oprezivanju emisijama CO2.
“Već tada je BiH trebala biti svjesna da će je stići oporezivanje CO2 za naša privredna društva koja proizvode energiju i proizvode na bazi karbonske energije. Mi smo u to vrijeme radili detaljne elaboracije o načinima oporezivanja CO2, primjeni ETS-a, i dohvatili smo se nečeg što su tada u Evropskim klubovima najavljivali, primjenu CBM-a kao instrument zaštite proizvođača u EU od nelojalne konkurencije proizvoda koji dolaze izvan EU a nisu oporezovani sa emisijom C02”, pojasnio je.

On je rekao da su preuzeli shemu CO2 odnosno plaćanje emisije CO2 koju je kreirala Energetska zajednica.

“Mi smo na kraju preuzeli shemu CO2 odnosno plaćanje emisije co2 koju je kreirala Energetska zajednica kroz studiju koja je završena krajem 2020 godine gdje je između ostalog za BiH i Srbiju predviđena shema oporezivanja emisije CO2 koja bi prema ETS krenula od 2025 godine sa postepenim udijelom slobodnih kvota emisije CO2 gdje bi se to kretalo 2025 godine 80% slobodnih kvota emisije CO2 i gdje bi do 2040 godine došli na nivo da plaćamo sve emitovanje tone CO2”, objasnio je Kazagić.

Kako je naveo, oni su već tada u jednu sferu integrirali sve njihove planove i s tim u vezi razvijaju projekte kako bi dosezali ciljeve smanjenja emisije CO2.

“Vrlo bitno je uspostava plafona emisije koja će doći kroz donošenje integrisanog energetskog i klimatskog plana BiH gdje će se ta godišnja smanjenja do 2030. godine pretpostavljamo transformirati na sektore,  a potom i na kompanije.  Plafoni će zapravo odrediti kroz ovaj udio slobodnih kvota emisije koje će se emitirati bez plaćanja ali i dio plaćanja koje će plaćati porez na tu emisiju”, pojasnio je.

Shema plaćanja emisije CO2

Na osnovu analiza, došlo se do saznanja da će uspostava sheme plaćanja emisije CO2 u BiH biti uvjet od strane EU i Energetske zajednice.

“Shvatili da će uspostava sheme plaćanja emisije CO2 u BiH biti uvjet od strane Energetske zajednice i EU da mi možemo nastaviti izvoziti i električnu energiju, ali i ove druge robe koje su pri izvozu podvrgnute oporezivanju emisije CO2 ukoliko nisu interno oporezovane kroz ovaj model ETS-a koji mora biti usklađen sa ETS EU”, rekao je, i naglasio da EU mora odobriti naš interni model ETS, odnosno utvrditi da je on usklađen ili da ide ka nekoj interakciji ETS EU.

Kazagić je kazao i da su poslali upite nadležnim ministarstvima da se mora krenuti u kreiranje legislative, odnosno modela ETS-a.

“Čini mi se da ćemo i u ovom smislu pokušati ispuniti ove obaveze u zadnjem momentu. Da nam se ne bi desila takva stresna situacija i takav rizik za sve privrednike ja apelujem na nadležna ministarstva da svi u jedno sinergiji radimo na ispunjenju tih uvjeta da nam ne budu proizvodi oporezovani i samim time nekonkuretni u EU”, poručio je.

Također je kazao da su uveli shemu internog oporezivanja emisije CO2 usklađenu sa shemom koja je predviđena od energetske zajednice za BiH.

“U 2021 godini smo već oporezovali sami sebi pet posto emisije CO2, izdvojili to na neki posebni račun iz kojeg će se finansirati ovi naši projekti obnovljivih izvora energetske efikasnosti i projekti koji doprinose dekarbonizaciji jer je to ustvari i smisao oporezivanja emisije CO2, da smanjujemo prljavu proizvodnju, a da se ta sredstva od poreza koriste na projekte obnvoljivih izvora energegije i da se na taj način ubrza proces dekarbonizacije”, zaključio je.

Radonja Pješčić ispred MH ERS je kazao da je prva tranzicija u RS prošla i da su suočeni s tim da ovakvo stanje više nije održivo.

“Kada je u pitanju izvoz naše energije očekuje nas oporezivanje CO2 gdje nećemo biti konkuretni na evropskom tržištu, a s druge strane na domaćem tržištu prinuđeni smo da prodajemo električnu energiju po nerealno niskim cijenama i u tim okolnostima se od nas traži da mi budemo najveći investitori u obnovljivim izvorima, mislim da to nije fer”, poručio je Pješčić.

Pratiti razvoj tržišta

S obzirom da je kompanija Arcelor Mittal jedan od najvećih izvoznika, Azra Sivro iz te kompanije smatra da su oni samim time i najpodložniji utjecaju CBAM-a.

“Mi smo najveći izvoznici i time smo najpodložniji utjecaju CBM-a. Mislim da je važno pratiti razvoj tržišta, a ono što smo uočili da tržišta u regionu koja nisu u EU su definitivno brzorastuća tržišta i da će potreba za čelikom dosezati potrebu tako da nam je to tržište na rasplaganju”, objasnila je Sivro.

Ona je rekla da rade na razvoju proizvoda, kao i da se okreću ka tržištu Turske i da im je to jedan od ciljeva. Također je naglasila da električna energija ostaje izazov i da će oni kao kompanija raditi na tome da budu što manje ovisni od dobavljača.