Svaki drugi čovjek povremeno škrguće zubima

Vaši gornji i donji zubi trebali bi se susresti jedino kad jedete. Ali svaki drugi čovjek povremeno škrguće zubima, a svaki peti to radi redovno, kažu stomatolozi.

Neki ljudi škripe zubima jedino u snu, što se naziva bruksizmom, a drugi nesvjesno tokom dana. U svakom slučaju, takva navika stvara pritisak na zube mnogo veći od žvakanja.

“Pritisak može biti i do 600 kilograma po kvadratnom centimetru”, rekao je Dietmar Oesterreich, potpredsjednik njemačkog dentalnog saveza (BZAEK).

To je štetno, ne samo za zube. Šrkgutanje zubima može otupjeti sjekutiće i očnjake i stanjiti površinu kutnjaka i pretkutnjaka.

“Time se gubi tvrdo tkivo zuba i oni gube izvorni oblik”, kaže Oesterreich. A to znači da će početi reagirati na hladno i vruće. Dijelovi zuba mogu se odlomiti, a krune i plombe ispasti.

Mnogi od onih koji pate od bruksizma, primijetit će posljedice iduće jutro.

“Dvadeset do trideset posto pacijenata osjetit će bol u žvačnim (mastikatornim) mišićima, čeljust će im biti ukočena i čut će zvuk ‘kliktanja’ kada otvore usta”, objašnjava .Oesterreich

“Bol se može širiti u vrat, a nekima će se čak razviti glavobolja, posebno u sljepoočnicama”, dodaje psihoterapeut Michael Preibsch.

Bol se može odagnati masažom žvačnih mišića i toplim oblozima. Pomaže i zijevanje jer opušta mišiće, rekao je Preibsch.

Ali sve to ublažava simptome, a ne liječi uzrok, koji je najčešće stres.

Zato bi osobe koje škrguću zubima najprije trebale ustanoviti zašto su pod stresom i onda ga pokušati smanjiti, primjerice autogenim treningom ili nekom drugom metodom relaksacije. Nekad je potrebna i profesionalna pomoć, kaže Preibsch.

fokus.ba