Teško je biti pčelar u BiH: Klima sve lošija, a poticaji države izuzetno mali

Svaki treći zalogaj koji konzumiramo u prehrani je ovisan o pčeli koja oprašuje 75 posto prehrambenih proizvoda. Međutim, u Bosni i Hercegovini pčelar je teško biti jer sve lošija klima utječe na prinose, a poticaji i pomoć države je premala. Međutim, entuzijasti poput članova Pčelarskog društva “Nektar“ iz Tuzle, ne odustaju i očekuju plodnu godinu i pune tegle meda.

Toni Babić je magistar agronomije koji je upravo magistrirao na temu kvaliteta meda i pčela, a praktična znanja i dalje stiče u pčelinjaku “Nektar“ u kojem ima više od 50 raznih košnica. Sakupljanje meda je u punom jeku.

“Na ovom okviru (pokazuje nam rukom okvir košnice op.a.), je nektar koji pčele donose u košnicu i koji svojim enzimmom, invertazom, prebacuju u med i ventiliraju, odnosno, izvlače vlagu iz samog nektara koji onda postaje med. Na ovom okviru se već vidi spremljen med i nektar koji su one unijele u košnicu”, kazao nam je pčelar Toni Babić.

U pčelarskom društvu “Nektar“ možemo vidjeti i košnicu koja je preteča klasičnih košnica i zove se Trnka. Isto tako možemo vidjeti i onu koju inače koriste za obuku osobe sa invalidtetom.

“Moj prvi i glavni cilj je zdravlje. Bolje je biti u ovakvom ambijentu, nego češće navraćati u apoteku, a zna se ko mora tamo”, istakao je pčelar Arif Bilalić.

Copy

Pčele stvaraju med, pelud, propolis, matičnu mliječ i otrov. Ti kukci su najveći svjetski proizvođači hrane, ali u BiH nisu tako tretirane, kažu proizvođači.

“Svjetskoj poljoprivredi svake godine donesu negdje oko 14-15 milijardi eura. To je kroz proizvodnju hrane. Pčele oprašuju negdje oko 90 posto biljaka, učestvuju sa 80 posto u ekonomskim prinosima Evrope. U BiH to niko ne zna niti to koga interesuje”, naveo je Šefik Ćivić, iz Pčelarskog društva “Nektar“ Tuzla.

“Prilike ovakve kakve su, nisu povoljne za pčelarstvo.Ali, eto, treba imati dosta dobre volje, mogućnosti finansijske jer poticaji su nikakvi i njih možemo zaboraviti, te zdravlja za to”, mišljenja je pčelar Arif Bilalić.

Najveći neprijatelj pčela je čovjek iako zavisi od njih, ali ih uništava i ugrožava primjenom pesticida te drugih otrovnih materija. To se mora promijeniti, poručuju pčelari.

“Mi kao obični građani, možemo sitnim stvarima doprinijeti. Sadnjom medonosnog bilja u svojim vrtovima, dvorištima, paziti na otpad. I ne ubijati pčele”, naveo je pčelar Toni Babić.

Ovo društvo ima jedinstven pčelarski dom, api komoru te jednogodišnju pčelarsku školu koja okuplja sve generacije i sve ljubitelje pčelarstva. Na tom mjestu uče kako maksimalno iskoristiti sve pčelinje proizvode, zaraditi, a prvenstveno cijeniti i pčelu i prirodu.

N1

Prethodni članakMuškarci u ovim godinama su najgori za žene
Sljedeći članakOsim rasta cijene, prijeti i nestašica peleta ako vlast ne zabrani izvoz