1632387349 thumbnail image1 750x563 1
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 29, 2021 @ 7:30
KATEGORIJA: Muzika/TV / Zabava
FIXGEHALT

U prvoj sedmici prikazivanja u hrvatskim kinima film „Toma“ je pogledalo 8.035 gledalaca, čime je, kako navode domaći mediji, srušio rekord koji je 2011. godine postavila „Parada“.

NER FIT

Filmski stručnjaci ocjenjuju  da je uspjeh „ Tome“, koji je u Srbiji i BiH za pet sedmica vidjelo više od 700. 000 gledalaca impresivan u svakom smislu, a pogotovo u Hrvatskoj , jer se prikazuje samo u nezavisnim kinima.

Jurica Pavičić, filmski kritičar i kolumnista iz Hrvatske kaže da su “brojke „Rana“ iz kasnih devedesetih i dalje nedostižne”, ali da je gledanost filma “Toma” i dalje impozantna imajući u vidu da se on ne prikazuje, recimo u tamnošnjem najvećem bioskposkom lancu, piše Danas.

Takođe, gledanost srpskih filmova u Hrvatskoj je pala od kada je prestao biti zabranjeno voće – primjećuje Pavičić.

Tekst se nastavlja nakon reklame

– Općenito, brojevi gledanosti srpskih filmova u Hrvatskoj su pale kad je prestao biti zabranjeno voće: srpski je film sada Hrvatima kao i hrvatski, to znači da se ne gledaju ni jedan ni drugi. Što se tiče same gledanosti, ona je tim impresivnija što film igra samo u nezavisnim kinima i u Cineplexxu koji je u Hrvatskoj manji lanac. Ne igra u daleko najvećem Cinestaru, koji je u Hrvatskoj preko dvije trećine tržišta. U nekim gradovima gdje postoji samo Cinestar (recimo, Šibenik, Dubrovnik) dakle, nije ni mogao biti viđen. Tako da su te brojke relativno još uvjerljivije – kaže Pavičić.

On dodaje da „taj rezultat očito pokazuje ono što smo zapravo i znali da je u Hrvatskoj i u doba Jugoslavije postojala publika koja se slušala i voljela tadašnju „narodnu muziku“, premda se ona u Hrvatskoj ni tada nije mogla čuti na radiju i TV, niti je se pušta danas”.

– Ta publika je danas postarija, možda i +60, no očito je još ima dovoljno i očito je Toma Zdravković bio dovoljno jak motiv da ode u kino, gdje se inače stariju publiku rijetko viđa. Također, film je imao i lijep publicitet, dosta se o njemu pisalo, na neki je način podsjetio hrvatske građana na Zdravkovića koji je ovdje bio pao u zaborav, jer je umro usred rata kad su komunikacije bile presječene pa nije bilo nekrologa niti komemoriranja. Naravno, mislim da tomu treba dodati i do da je film naprosto dobar, pa ga je vjerojatno podigla i usmena predaja. – zaključuje Jurica Pavičić.

Na pitanje kako komentariše to što je film “Toma” najgledaniji srpski film u hrvatskim bioskopima u posljednjoj deceniji, hrvatski reditelj Zrinko Ogresta smatra da su ljudi željni bijega od teške stvarnosti i da im ovo ostvarenje to u potpunosti pruža.

– Čini mi se kako su intrigantna osobna sudbina Tome Zdravkovića i njegove pjesme koje i u Hrvatskoj imaju nemali broj poklonika, a sve zaogrnuto slikom vremena prema kojemu su, nakon krvavog rata i svih nedaća u kojima živimo poput potresa ili pandemije, brojni moji sugrađani razvili nostalgičnost, temelji uspješnosti ovog filma u kinu. Ljudi su očito željni bijega od stvarnosti koja nije laka, a filmovi poput „Tome“, koji je usput i vrsno profesionalno izveden, takvu im iluziju ispunjavaju. Makar na dva sata. – konstatuje Ogresta.

Filmskog kritičara Milana Vlajčića, uspeh „Tome“ u kinima nije iznenadio.

– Ništa tu nema čudnog. Kad gostuju tamo srpska pozorišta sa odličnim predstavama, uvijek dožive višeminutne ovacije. „Toma“ je izuzetan i privlačan film, on će i hrvatskoj publici pokazati, kao što je učinio i sa našom, da kafanska muzika na ovom dijelu Balkana nije isto što lom i srča na nekadašnjoj Ibarskoj magistrali. Toga ni tamo više nema, jer čujem od pouzdanih prijatelja da kafane jedva sastavljaju kraj sa krajem. Kraj Zlatnog doba. – ocjenjuje Milan Vlajčić.

Zlatko Crnogorac , istoričar pop kulture primjećuje da u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina, od nezavisnosti, dominiraju dva žanra – ratni film i art komedija i da muzičko – biografski film kakav je „Toma“ ovde, zaista, donosi nešto novo.

– Hrvatska je u posljednje tri decenije imala ratni film, koji je referirao na devedesete, i art komediju, kao što su „Svećenikova deca, „Kako je počeo rat na mom otoku“ pa čak i „Ustav republike Hrvatske“…Tako da uspjeh „Tome“ leži u činjenici da oni nisu imali nikad ovakav film. Jedini biografski film je bilo katastrofalno ostvarenje o Anti Gotovini, pa je logično da su ljudi poželjeli da vide drugačiji sadržaj, a u uz to u Hrvatskoj se narodna muzika sluša u svakom obliku i nema prevelike razlike, od Miše Kovača, do Tome Zdravkovića, te je i s te strane logičan uspjeh filma „Toma“. – zaključuje Zlatko Crnogorac.

LIDER