AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava

Ako ste tokom pandemije dobili ili izgubili kilograme, niste jedini. Prema anketi Američkog psihološkog udruženja, 61 odsto odraslih Amerikanaca prijavilo je neželjenu promjenu težine od početka pandemije.

Rezultati objavljeni u martu 2021. godine pokazali su da je tokom pandemije 42 procenta ispitanika dobilo neželjene kilograme – u prosjeku 13 kilograma, a skoro 10 procenata tih ljudi dobilo je više od 22,5 kilograma.

Sa druge strane, skoro 18 odsto Amerikanaca reklo je da je doživelo neželjeni gubitak kilograma – u prosjeku gubitak od 12 kilograma.

U drugoj studiji, objavljenoj 22. marta 2021. godine, procijenjena je promjena težine kod 269 ljudi od februara do juna 2020. Istraživači su u prosjeku otkrili da ljudi dobijaju stabilnih 0,7 kilograma mjesečno.

„Ja sam nutricionistički neuronaučnik i istražujem vezu između ishrane, načina života, stresa i mentalnih tegoba poput anksioznosti i depresije“, rekla je Lina Begdaš za Conversation.

Zajednički imenitelj promjena u tjelesnoj težini, posebno tokom pandemije, je stres.

Nalazi o neželjenim promjenama težine imaju smisla u stresnom svijetu, posebno u kontekstu reakcije tijela na stres, poznatijeg kao reakcija borbe ili bijega.

Reakcija borbe ili bijega urođena je reakcija koja se razvila kao mehanizam preživljavanja. Ona omogućava ljudima da brzo reaguju na akutni stres, poput predatora, ili se prilagode hroničnom stresu.

Kad se suoči sa stresom, tijelo želi da mozak bude na oprezu. Smanjuje se nivo nekih hormona i hemikalija u mozgu kako bi odbio ponašanje koje neće pomoći u hitnoj situaciji, a povećava druge hormone koji hoće.

Kada je pod stresom, tijelo smanjuje nivo neurotransmitera kao što su serotonin, dopamin i melatonin. Serotonin reguliše emocije, apetit i varenje. Dakle, nizak nivo serotonina povećava anksioznost i može da promijeni prehrambene navike čovjeka.

Dopamin reguliše ciljno orijentisanu motivaciju. Nizak nivo dopamina može dovesti do pada motivacije za vježbanje, održavanje zdravog načina života ili obavljanje svakodnevnih zadataka.

Kada su ljudi pod stresom, oni također proizvode manje hormona spavanja melatonina, što dovodi do problema sa spavanjem.

Adrenalin i noradrenalin posreduju u fiziološkim promenama povezanim sa stresom i povišeni su u stresnim situacijama. Ove biohemijske promjene mogu da prouzrokuju promjene raspoloženja, da utiču na prehrambene navike osobe, smanje motivaciju usmjerenu ka cilju i poremete cirkadijalni ritam osobe.

Sve u svemu, stres može da izbaci iz ravnoteže vaše prehrambene navike i motivaciju da vježbate ili da se hranite zdravo, a ova prošla godina je sigurno bila stresna za sve.

U obje studije, ljudi su sami prijavljivali svoju težinu, a istraživači nisu prikupljali nikakve informacije o fizičkoj aktivnosti. Ali, može se oprezno pretpostaviti da je većina promjena u težini nastala zbog ljudi koji su dobili ili izgubili tjelesnu masnoću.
Zašto su ljudi ove godine dobili ili izgubili kilograme, šta objašnjava dramatične razlike?

Mnogi ljudi pronalaze utjehu u visokokaloričnoj hrani. To je zato što vas čokolada i drugi slatkiši mogu usrećiti povećavanjem nivoa serotonina u kratkom roku. Međutim, krv vrlo brzo uklanja dodatni šećer, pa je mentalni podsticaj izuzetno kratkotrajan, što dovodi do toga da ljudi jedu više.

Uzimanje hrane zarad dobrog osjećaja može da bude prirodan odgovor na stres, ali u kombinaciji sa nižom motivacijom za vježbanje i konzumiranjem hrane sa malo hranljivih sastojaka, stres može da dovede do neželjenih kilograma.

Šta je sa gubitkom kilograma? Ukratko, mozak je povezan sa crevima dvosmjernim sistemom komunikacije koji se naziva vagusni nerv. Kada ste pod stresom, vaše tijelo inhibira signale koji putuju kroz vagusni nerv i usporavaju probavni proces.

Pandemija je mnoge ljude ostavila zatvorene u svojim domovima, pa su dosada i velike količine hrane učinili svoje. Kada svemu dodate i faktor stresa, imate savršenu situaciju za neželjenu promjenu težine.

Stres će uvijek biti dio života, ali postoje stvari koje možete da učinite u cilju sprečavanja reakcije na stres i nekih njegovih neželjenih posljedica, i uvijek možete da se posavjetujete sa ljekarom.