Zahtjev RS-a: Policajci iz EU moraju biti pod komandom kolega iz BiH

Zahtjev RS-a: Policajci iz EU moraju biti pod komandom kolega iz BiH

Graničari Europske unije pod komandom Granične policije Bosne i Hercegovine, dviju entitetskih i deset kantonalnih policija, uvjet je vlasti entiteta Republika Srpska, na koji je EU pristala, da bi počeli pregovori o sporazumu Bosne i Hercegovine s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).

Dodatni zahtjev je da se službenici Frontexa raspoređuju na teritoriji BiH isključivo ako to odobri i lokalna policija.

Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU u BiH, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će, kad sporazum stupi na snagu, ova zemlja moći zatražiti pokretanje zajedničkih operacija.

“Osoblje koje je rasporedio Frontex sve vrijeme će biti pod komandom i kontrolom svojih kolega iz BiH”, kazao je Koenig za RSE govoreći o tome tko će naređivati europskim graničarima.

BiH je jedina zemlja regije koja nema potpisan sporazum o statusu Frontexa. Suradnja s Frontexom je bila i jedan od uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU.

Raspoređivanje graničnih policajaca iz EU u BiH, bez spomenutih uvjeta iz RS-a, predloženo je u februaru 2020. godine.

Milorad Dodik, tada član tročlanog Predsjedništva BiH i danas predsjednik RS-a, na taj prijedlog je stavio veto, koji je potvrdila i Narodna skupština RS-a.

To mu je omogućio Ustav BiH, koji je omogućio i formiranje 16 policijskih agencija u BiH s različitim nadležnostima.

Prema Ustavu i zakonima BiH, državnu granicu kontrolira državna Granična policija BiH, ali politički predstavnici RS-a smatraju da je u nadležnosti policije ovog entiteta “granični pojas”.

Krajem prošle godine Vijeće ministara BiH je dogovorilo Osnove za vođenje pregovora s Frontexom u kojima je određeno da će se u sporazumu naći “specifičnosti sukladno ovlastima koje imaju različite razine vlasti”.

“MUP RS-a postupa u skladu sa prethodno usvojenim Osnovama za vođenje pregovora koje u potpunosti uvažavaju ustavne nadležnosti i poziciju RS-a”, kazali su iz kabineta Siniše Karana, ministra policije RS-a, za RSE na pitanje jesu li vlasti RS-a ostale pri navedenom stavu.

Što su izuzeci u slučaju BiH?

Sporazumi s Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom potpisani su 2023., a sporazum sa Srbijom dobio je “zeleno svjetlo” Vijeća EU 30. maja ove godine.

Sporazumi o statusu Frontexa sa zemljama izvan EU-a su “tipski”, s neznatnim razlikama. Iz RS-a su tražili da Ministarstvo unutarnjih poslova ovog entiteta bude “vidljivo” u sporazumu s Fontexom u skladu sa svojim nadležnostima.

Ministri u Vijeću ministara BiH mjesecima su tražili konsenzus o ovom pitanju.

Na koncu je krajem prošle godine u “Osnovama za pregovore” dogovorena formulacija da BiH traži da se u sporazum s Frontexom unesu “specifičnosti sukladno ovlastima koje imaju različite razine vlasti”, kazali su za RSE iz državnog Ministarstva sigurnosti BiH, koje upravlja Graničnom policijom BiH i Službom za poslove sa strancima.

Vijeće ministara BiH je u decembru 2023. formiralo tim za pregovore s Evropskom komisijom, odnosno Frontexom. Budući da je riječ o međunarodnom sporazumu, Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vanjsku politiku glasovalo je za početak pregovora s Frontexom tri mjeseca kasnije.

Prvi i zasad jedini službeni sastanak pregovaračkih timova BiH i Evropske komisije održan je 22. maja, potvrđeno je za RSE.

Službenik EU pojasnio je za RSE, pod uvjetom da se ne navodi njegovo ime, koje je specifičnosti predložila bh. strana. Evropska strana ih je okvirno prihvatila, prema izvoru RSE, ali o njima tek trebaju glasovati ministri policija članica EU.

Ako se uvaže uvjeti na kojima inzistiraju iz Republike Srpske, da bi službenici Frontexa bili raspoređeni na teritoriji BiH entitetski ili neki od deset kantonalnih MUP-ova će s Graničnom policijom BiH zatražiti raspoređivanje službenika Frontexa na nekoj lokaciji u BiH u nekom određenom vremenu.

Prvobitni prijedlog iz 2018. godine, na koji su vlasti RS stavile veto 2020. godine, podrazumijevao je da Granična policija BiH, bez suglasnosti entitetske i kantonalne policije, može zatražiti i rasporediti službenike Frontexa na bilo kojoj lokaciji u BiH, a ne isključivo na samom graničnom prijelazu.

Frontexovi graničari, prema tom prijedlogu, moći će izvršavati ovlasti “samo na temelju uputa i u prisutnosti službenika graničnog nadzora ili drugih policijskih službenika”.

Usporedbe radi, u slučaju Crne Gore i Sjeverne Makedonije službenici Frontexa mogu djelovati samo u prisutnosti “tijela za upravljanje granicama”.

U slučaju BiH, zahtjev Granične policije BiH i entitetskog ili kantonalnog MUP-a će državno Ministarstvo sigurnosti BiH kao “kontakt točka” dalje proslijediti Evropskoj komisiji, odnosno Frontexu, koji potom razmatra zahtjev te odobrava slanje službenika i opreme.

Graničari koji dođu iz EU-a će biti pod komandom kolega iz BiH i neće moći samostalno djelovati, naprimjer sami patrolirati granicom BiH i voditi evidencije kretanja naprimjer migranata.

Moći će provoditi samo “zajednički dogovorene akcije” s policajcima Granične policije BiH i entitetskih, odnosno kantonalnih policija koji su uključeni u čuvanje granice zbog nedovoljne popunjenosti Granične policije BiH.

Frontexovo osoblje uživalo bi imunitet, a oružje bi smjeli koristiti samo u slučaju neposredne opasnosti po život, što je zakonska odredba koja važi i za domaću policiju, i to ako je prisutan i policijski službenik iz BiH.

Sporazum bi, osim raspoređivanja službenika Frontexa na teritoriji BiH, omogućio i dodatna sredstva za čuvanje granica, poput vozila, čitača dokumenata i druge opreme, na jednoj od glavnih migrantskih ruta prema Europi.

Ovaj prijedlog mora jednoglasno odobriti Vijeće Europske unije, odnosno ministri policija država članica, prije potpisivanja.

Politički predstavnici drugog entiteta, Federacije BiH, unošenje entitetske policije u sporazum s Frontexom smatrali su pokušajem neustavnog prijenosa nadležnosti s države na entitet RS i na to nisu željeli pristati.

Novi prijedlog sporazuma i uvjetovanja iz RS-a, na upit RSE, nijedan od ministara u Vijeću ministara BiH koji dolazi iz Federacije BiH nije želio komentirati jer su “pregovori s Frontexom još u toku”.

Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije (GP) BiH koji je na čelu BiH tima za pregovore, nije želio ni potvrditi niti demantirati navedene detalje, kazavši tek da je GP BiH “iznimno zainteresirana da imamo ovaj sporazum i da budemo u sustavu Frontexa”.

“Iz profesionalnih razloga ne mogu govoriti o bitnim segmentima. Razgovori s kolegama iz Bruxellesa i Frontexa traju i sigurno će trajati još neko vrijeme”, kazao je Kuprešaković za RSE.

Službenik EU kazao je za RSE, pod uvjetom da se ne navodi njegovo ime, da bi se zbog procedura sporazum s BiH o Frontexu “u najboljem slučaju” mogao potpisati krajem ove i stupiti na snagu iduće godine.

Sporazum mora prvo odobriti Vijeće Europske unije, odnosno ministri policija država članica. Nakon toga ide pred Europski parlament koji mora dati suglasnost, a potom natrag u Vijeće EU.

U Europskoj uniji su 9. juna završeni izbori za Europski parlament i tek se očekuje formiranje ovog tijela i nove Europske komisije.

Sporazum BiH i Frontexa moraju odobriti Zastupnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH te tročlano Predsjedništvo BiH.

Na sve tri instance postoji mogućnost entitetskog ili etničkog veta.

BiH nedostaju stotine graničara

Graničnoj policiji BiH nedostaje oko 600 policajaca, prema sistematizaciji iz 2005. godine kad nije bilo ni govora o migrantskoj krizi.

Nova sistematizacija s većim broja graničara nije nikad ni upućena prema Vijeću ministara BiH, državne vlade koja ju mora odobriti.

Trenutno je oko 1.800 graničara zaduženo za čuvanje više od 1.500 kilometara granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, odnosno jedan graničar čuva oko kilometar i pol granice.

Oko 600 graničnih policajaca će otići u mirovinu do 2026. godine, kako je ranije potvrđeno za RSE.

Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ima 250 kreveta u Mostaru za isto toliko kadeta.

Međutim, tu se školuju i budući policajci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nadležne za najteža krivična djela, te Direkcije za koordinaciju policijskih tijela koja je zadužena za čuvanje domaćih i stranih institucija i zvaničnika.

Natječaj za prijem novih 150 graničnih policajaca, čija je osnovna plaća oko 490 eura, odobren je i raspisan u oktobru 2023. godine. Usporedbe radi, osnovna neto plaća niže rangiranog službenika Frontexa je oko 5.000 eura.

Obuka za čin graničnog policajca u BiH traje osam mjeseci. Ako bi svake godine BiH školovala po stotinu graničara, za popunjavanje trenutno nedostajućih 600 graničara trebalo bi šest godina.

Zbog nedovoljne popunjenosti Granične policije BiH, u čuvanju granice je prošle godine pomagalo oko 480 policajaca MUP-a RS, 200 kantonalnih policajaca i 11 policajaca Policije Brčko distrikta BiH, prema podacima u koje je RSE imao uvid.

Granična policija BiH i MUP-ovi su prije toga potpisali poseban sporazum prema kojem su MUP-ovi “posudili” svoje službenike državnoj policiji u određenim scenarijima poput prijevoza osoba zatečenih u prelasku granice.

Tijekom 2023. godine je evidentirano više od 30.000 i spriječen ulaz oko 10.000 migranata.

BiH ima 16 policijskih agencija i 14 MUP-ova

Tri su državne policije u BiH, među kojima je i Granična policija i one su “pod krovom” državnog Ministarstva sigurnosti BiH.

Dva su entitetska ministarstava unutarnjih poslova, Republike Srpske i Federacije BiH, deset je kantonalnih MUP-ova u Federaciji BiH, a tu je i Policija Brčko distrikta BiH, kao jedne od administrativnih jedinica.

Svaka od tih policijskih agencija ima svoje nadležnosti na određenoj teritoriji.

Službenici, primjerice, policije RS-a ne mogu prelaziti “međuentitetsku liniju razgraničenja” i provoditi akcije na teritoriji Federacije BiH bez odobrenja “druge strane” i obratno. Isti zakon vrijedi i za kantonalne policije koje nisu nadležne u drugom kantonu ili RS-u.

Granična policija BiH osnovana je 2000. i dvije godine kasnije je preuzela poslove nadzora i kontrole prelaska granice od entitetskih i kantonalnih MUP-ova.

Nadležnost u cijeloj državi imaju još i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH koja se bavi najtežim oblicima kriminala i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela koja uglavnom štiti ambasade i dužnosnike.

Službenici Frontexa mogli su se ranije raspoređivati samo na granicama zemalja članica. Prema novoj uredbi Europske agencije za graničnu i obalnu stražu donesenoj iz 2019. godine, granični policajci EU se mogu rasporediti i na teritoriji drugih zemalja s punim izvršnim ovlastima.

One uključuju i granične kontrole, registraciju osoba i borbu protiv prekograničnog kriminala.

U BiH je od 2003. do 2012. godine djelovala i Policijska misija Europske unije (EUPM) s mandatom uspostavljanja održivih, profesionalnih i multietničkih policijskih snaga.

N1

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE

BISSTOURS
rentacarZenica