Vrućine iscrpljuju organizam: Evo šta trebamo jesti, a šta izbjegavati tokom vrelih ljetnih dana

Visoke temperature i nagle temperaturne promjene predstavljaju dodatno opterećenje za naš organizam. Uz dovoljno tečnosti, pravilna i lagana ishrana može pomoći tijelu da lakše podnese ljetne vrućine, sačuva energiju i ostane hidrirano.

Ljeto je vrijeme kada bi trebalo posebno obratiti pažnju na ono što unosimo u organizam. Tokom velikih vrućina tijelo se više znoji, gubi tečnost i elektrolite, a teški obroci mogu dodatno opteretiti probavu i učiniti da se osjećamo umorno, tromo i iscrpljeno.

Zato stručnjaci preporučuju da se tokom vrelih dana prednost daje svježim, laganim i nutritivno bogatim namirnicama.

Šta jesti tokom velikih vrućina?

Voće i povrće trebali bi biti među glavnim namirnicama na ljetnom jelovniku. Lubenica, dinja, krastavac, paradajz, zelena salata, breskve, narandže i drugo voće i povrće s visokim udjelom vode mogu doprinijeti ukupnom unosu tečnosti.

Posebno su korisne namirnice koje sadrže kalij, magnezij i druge elektrolite, jer se dio tih minerala gubi znojenjem.

Jogurt, kefir i drugi lagani mliječni proizvodi mogu biti dobar izbor za ljetne obroke, posebno kada se kombinuju sa svježim voćem ili povrćem.

Na jelovniku bi se trebali naći i riba, piletina, jaja, mahunarke i druge kvalitetne namirnice bogate proteinima, ali u umjerenim količinama i uz laganu pripremu.

Dobar izbor su i složeni ugljikohidrati, poput zobi, integralne riže i drugih cjelovitih žitarica, koji mogu obezbijediti energiju bez osjećaja težine nakon obroka.

Voda je najvažnija

Tokom visokih temperatura ne treba čekati da osjetimo žeđ kako bismo popili vodu. Organizam tokom vrućina može izgubiti značajnu količinu tečnosti znojenjem, posebno ako boravimo na otvorenom ili se fizički naprežemo.

Voda bi trebala biti prvi izbor.

Kod pojačanog znojenja, naročito nakon fizičke aktivnosti, važno je obratiti pažnju i na nadoknadu elektrolita. Zaslađena i energetska pića nisu zamjena za vodu.

Koju hranu je bolje izbjegavati?

Tokom najvećih vrućina trebalo bi smanjiti unos masne, pržene i izrazito teške hrane. Velike porcije mesa, pomfrit, pržena hrana i teški umaci mogu dodatno opteretiti probavni sistem.

Treba biti oprezan i sa previše slanom hranom, posebno ako se istovremeno ne unosi dovoljno tečnosti.

Pretjerano slatka hrana i pića također nisu najbolji izbor. Velike količine šećera mogu biti praćene kratkotrajnim osjećajem energije, nakon čega slijedi pad i dodatni osjećaj umora.

Alkohol je posebno loš izbor tokom velikih vrućina jer može doprinijeti dehidraciji i dodatno opteretiti organizam.

Manji i češći obroci

Tokom vrelih dana nije potrebno potpuno mijenjati način ishrane, ali je korisno prilagoditi količinu i raspored obroka.

Umjesto jednog obilnog ručka, bolji izbor može biti nekoliko manjih i laganijih obroka. Salate, supe koje nisu preteške, riba, piletina, jogurt, voće i povrće mogu biti praktičan izbor.

Najobilnije obroke poželjno je izbjegavati u najtoplijem dijelu dana.

Ne zaboravimo ni na sigurnost hrane

Visoke temperature pogoduju bržem kvarenju pojedinih namirnica. Posebno treba paziti na meso, ribu, jaja, mliječne proizvode i gotovu hranu.

Hranu je potrebno pravilno čuvati u frižideru i ne ostavljati dugo na sobnoj temperaturi. Ljeti nekoliko sati na velikoj vrućini može predstavljati ozbiljan rizik od kvarenja hrane i trovanja.

Kako ostati snažan tokom temperaturnih šokova?

Dobra ishrana može pomoći organizmu da lakše podnese vrućinu, ali nije jedina stvar na koju treba obratiti pažnju.

Dovoljno vode, laganija hrana, kvalitetan san, izbjegavanje direktnog sunca u najtoplijem dijelu dana i umjerena fizička aktivnost važni su saveznici tokom ljetnih vrućina.

Poseban oprez potreban je kod djece, starijih osoba i osoba koje imaju hronične zdravstvene probleme.

Ako se tokom velikih vrućina pojave jaka slabost, vrtoglavica, konfuzija, nesvjestica, izrazita glavobolja ili drugi ozbiljni simptomi, ne treba ih ignorisati – potrebno je potražiti medicinsku pomoć.

Ljeto ne mora značiti odricanje od omiljene hrane. Ključ je u umjerenosti, dovoljnom unosu tečnosti i izboru namirnica koje organizmu daju potrebnu energiju i hranjive materije, bez dodatnog opterećenja.

U vrelim danima zato vrijedi jednostavno pravilo: više vode, više svježih namirnica i manji, laganiji obroci – a manje masne, teške i pretjerano slatke hrane.