Ekonomisti upozoravaju: Moguć šok za cijene hrane širom svijeta, trajaće do 2028. godine

Snažan El Niño mogao bi izazvati novi udar na globalne cijene hrane: stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice koje bi se mogle osjećati sve do 2028. godine.

Ekonomisti upozoravaju da bi snažan vremenski fenomen El Niño, koji se očekuje tokom perioda 2026–2027. godine, mogao izazvati ozbiljne poremećaje u globalnoj proizvodnji hrane i dovesti do rasta cijena koji bi se mogao osjećati sve do 2028. godine.

Upozorenja dolaze u trenutku kada se svjetska tržišta već suočavaju s pritiscima zbog rata u Iranu, rasta troškova energije i problema u lancima snabdijevanja. Stručnjaci navode da bi kombinacija ratnih posljedica i ekstremnih vremenskih uslova mogla predstavljati “dvostruki udar” za prehrambeni sistem.

Fenomen koji bi mogao nadmašiti prethodne rekorde

El Niño nastaje kada se, zbog promjena u obrascima vjetra, neuobičajeno topla voda proširi preko centralnog i istočnog dijela ekvatorijalnog Pacifika. Takve promjene utiču na vremenske prilike širom svijeta, izazivajući ekstremne toplotne valove, obilne padavine, poplave i suše.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) navela je da postoji 63 posto vjerovatnoće da će temperatura površine mora kasnije ove godine premašiti dva stepena Celzijusa iznad prosjeka. Zbog mogućeg intenziteta, ovaj događaj se u pojedinim analizama opisuje kao “super” ili “Godzilla” El Niño.

Stručnjaci smatraju da bi ciklus 2026–2027. mogao biti jedan od najjačih ikada zabilježenih, sa potencijalom da nadmaši snažne događaje iz 1981–82, 1996–97, 2015–16. i 2023–24. godine.

Mogući novi val “klimatske inflacije”

Analitičari upozoravaju da bi posljedice El Niña mogle dodatno pogoršati već postojeći rast troškova života. Italijanska banka UniCredit upozorila je da ovaj fenomen vraća “klimatsku inflaciju” u fokus, jer ekstremne vremenske prilike mogu direktno uticati na proizvodnju hrane i cijene na tržištu.

Goldman Sachs procjenjuje da bi snažan El Niño mogao povećati globalne cijene prehrambenih proizvoda za oko 15,8 posto, dok bi u eurozoni cijene hrane mogle porasti za približno 1,3 posto.

Ipak, potpuni efekti neće se osjetiti odmah. Zbog različitih sezona sadnje, uzgoja i žetve, kao i logističkih problema u transportu hrane, posljedice bi se prema procjenama mogle u punoj mjeri pokazati tek u drugoj polovini 2028. godine

Koje regije bi mogle biti najviše pogođene?

El Niño ne djeluje jednako na sve dijelove svijeta. Dok neke regije mogu imati povoljnije vremenske uslove, druge bi se mogle suočiti s velikim problemima u poljoprivredi.

Najveći rizik od suša očekuje se u južnoj Africi i dijelovima Južne Amerike, dok bi pojedine zemlje poput Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja mogle imati probleme zbog obilnih padavina i poplava.

Posebno zabrinjava situacija u Indiji, gdje su već zabilježene slabije monsunske padavine. Analitičari Goldman Sachsa navode da bi to moglo uticati na proizvodnju pšenice, riže i šećerne trske.

U jugoistočnoj Aziji suše bi mogle pogoditi proizvodnju palminog ulja, dok bi usjevi kafe i kakaa također mogli biti ugroženi. Topliji i vlažniji uslovi mogu dodatno povećati širenje bolesti koje utiču na prinose.

Posljedice bi mogle osjetiti i Evropa i BiH

Iako Evropa nije među područjima koja su direktno najviše pogođena El Niñom, posljedice bi se mogle osjetiti kroz rast globalnih cijena hrane i poremećaje u snabdijevanju.

Analitičari UBS-a upozoravaju da čak i manji poremećaji u proizvodnji mogu izazvati mnogo veće promjene cijena nego ranije, posebno u okolnostima kada su tržišta već opterećena ratovima, manjkom energije i problemima sa đubrivima.

Evropska centralna banka ranije je procijenila da bi snažan El Niño mogao povećati globalne cijene hrane i do devet posto, pri čemu bi najveći udar mogli osjetiti proizvodi poput soje, kukuruza i riže.

Konačan uticaj na potrošače zavisit će od reakcija vlada, trgovaca i proizvođača, kao i od promjena u potražnji i maloprodajnim cijenama.